Ka
Drugi režiserski film Roberta de Nira govori o nastanku i narednih tridesetak godina CIA kroz život jednog od osnivača i glavnih agenata Edvarda Vilsona (Met Dejmon), priču završavajući sa Zalivom svinja 1961. godine. Iako su likovi fikcionalni imaju mnogo toga zajedničkog sa stvarnim agentima koji su krojili svjetsku politiku.
Pedantno osmišljen i režiran film je, ipak, malo predugačak (160 minuta) i s obzirom na svoju tematiku, bez pretjerane dinamičnosti, zamoran. Većina ljudi već uveliko upoznata s aktivnostima ove agencije samo je utvrdila gradivo gledajući ovaj film, dok je De Niro pokušao da ulogu CIA u svijetu pokaže kao svjetskog policajca koji se bori za demokratiju. Pred sam kraj filma režiser pokušava da ublaži svoje konzervativno gledište, ali ga završava u istom tonu kojim je počeo film: `Idemo u nove pobjede za novu demokratiju`. Da je režiser htio kritikovati, što je i trebalo ovu organizaciju, trebalo je da spomene akcije u Vijetnamu, Gvatemali, Haitiju, ali su oni svjesno izostavljeni.
Pored precizne režije vrijedi istaći dobru atmosferu filma, kao i glumu, koja nije ni dolazila u pitanje s obzirom na to kakva su imena glumila u njemu. Pored Meta Dejmona, njegovu ženu je igrala Anđelina Džoli, direktora CIA Vilijam Hurt, generala Robert de Niro, FBI agenta Alek Boldvin itd. - sve sama proslavljena holivudska imena. Jedino se može naći zamjerka, ne glumcu Metu Dejmonu, već njegovom liku, koji je previše ćutljiv i neodgonetan, čime nam je režiser možda htio pokazati zatvorenost i unutrašnje nezadovoljstvo samih agenata koji osim Agencije nemaju ništa drugo. Taj odnos prema Agenciji pokazuju i susreti Uliksa, glavnog ruskog agenta i Majke, agenta CIA, koji dočaravaju njihovu posvećenost poslu, što i Anđelina Džoli u dva navrata govori: `Prvo Agencija, pa zatim Bog`, te zapostavljanje privatnog života i porodice, koju su u stanju i žrtvovati zbog `patriotizma`.
Hladan, bez humora, prepun činjenica i špijunskih fraza koje će ostati nerazumljive jednom dijelu gledalaca i bez dramske akcije tj. pucačine koju smo mogli vidjeti u filmovim sa špijunskom tematikom (`Paket`, `Bornov identitet`) ovaj film je zakasnio desetak godina s izlaskom s obzirom na temu kojom se bavi. Najveća greška je to što su agenti u svemu tome ispali `good guys`, što je apsurdno, s obzirom na to kako se bore i za šta se bore. Robert de Niro je pokazao dobro režisersko znanje, ali bi se trebalo okrenuti apolitičnim temama, kao u svom prvom filmu `Priča iz Bronksa`. A ako želite pogledati film o životu špijuna onda je mnogo bolje pogledati njemački film `Život drugih`, u kojem svi likovi imaju `dušu` i pokazuju svoje svijetle i tamne strane.