MOSTAR - , SARAJEVO Gradska knjižnica u Mostaru trebala je zatražiti pomoć od Nacionalne i Univerzitetske biblioteke BiH (NUB BiH) kako bi knjige iz svog fonda koje su napale "srebrna ribica" i knjiška uš mogla spasiti, a ne uništavati, tvrde iz NUB BiH.
Bedita Islamović, pomoćnik direktora Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, rekla je juče kako NUB BiH nije znala za problem Gradske knjižnice u Mostaru, te da bi im stručnjaci u ovoj ustanovi pomogli da su zatražili pomoć.
`Niko nas nije kontaktirao. Žao nam je zbog problema u mostarskoj knjižnici. Naši stručnjaci bi im pritekli u pomoć, kao i svim drugim bibliotekama u BiH, koje imaju ovaj problem`, kaže Islamovićeva.
Ona objašnjava da se `srebrna ribica` i knjiška uš, štetočine koje napadaju i uništavaju knjige, arhivske materijale, dokumente i papir mogu odstraniti.
`Postoji lijek za to, a NUB BiH ima savremenu laboratoriju i obučeni kadar, koji se bori i na adekvatan način sprečava uništavanje knjiga`, tvrdi Islamovićeva.
Istakla je da se ova institucija svakodnevno suočava s problemom knjiške uši, te da, do sada, niti jednu knjigu, niti jedan list nisu bacili, nego su knjige `liječili` od toga.
Gradska knjižnica u Mostaru suočena s ovim problemom bacila je određen broj knjiga zbog knjiške uši, a ono što su neki mediji uočili je da su među bačenim knjigama - knjige bošnjačkih i srpskih autora, te djela napisana ćirilicom.
Direktorica Gradske knjižnice u Mostaru Mira Pehar, nakon što su je optužili za bacanje knjiga napisanih ćirilicom, juče nam je kazala kako se radi o najobičnijoj laži motiviranoj ljubomorom prema ovoj knjižnici.
`U svojoj biblioteci imamo oko 690.000 naslova i od toga je polovina na ćirilici. Ljetos smo bacili svega stotinak knjiga starih po 30 do 40 godina, koje nisu ukupno vrijedne ni 1.000 KM. Radi se uglavnom o dječjoj književnosti i zamislite da se neko dijete zarazilo tim nepoznatim nametnikom. Otpis knjiga je uobičajen u svakoj knjižnici i ljudi koji poznaju rad knjižnica znaju da to nije ništa skandalozno. Uostalom, knjige su bačene ljetos, te mi nije jasno zbog čega se sada poteže ovaj slučaj`, rekla je Pehareva dodavši da iza cijele priče stoji ljubomora.
`Svaki dan kroz naše prostorije prođe oko 200 čitatelja, stoga i mislim da se ovdje radi o običnoj ljubomori'', kazala je Pehareva.
Biblioteka Filozofskog fakulteta u Sarajevu imala je isti problem sa knjiškim ušima, ali je pozvala stručnjake i spasila veliki broj knjiga. Iz ove biblioteke su nam kazali da nisu bacali knjige, te da se od knjiške uši knjiga može liječiti.
Gatalo: `Radnje u mostarskoj knjižnici politički motivirane`
Mostarski književnik Veselin Gatalo smatra kako su radnje u Gradskoj knjižnici Mostar politički motivirane, te kako se uistinu radi o čišćenju, ali o `čišćenju nešto drugačije vrste`.
`Pošto sam imao priliku vidjeti nekoliko naslova bačenih knjiga, koji se tematikom, pismom na kojem su pisani i imenima autora baš i ne slažu s vladajućom dnevnom politikom, zaključujem kako se zbilja radi o 'čišćenju', ali ne higijenskom. To nije ništa čudno jer se ovakve stvari dešavaju već 16 godina. Događale su se u Zagrebu, Mostaru, Sarajevu, a i Banjaluci. Srećom, knjige su besplatne i ono što ne vrijedi ne može izgorjeti. Znamo da, bez obzira na sve, knjiga preživi, ali je strašno što nas ovakve pojave više i ne čude`, kaže Gatalo.
On je dodao kako su knjige stvari koje ne mogu nestati prostim uništavanjem.
Književnik, kolumnist i publicist Miljenko Buhač se pita zašto knjige uopće pisati kad će jednog dana doživjeti istu sudbinu.