SARAJEVO, BANJALUKA - Aktuelizovane su rasprave o književnoj kritici danas. U duhu pomenutih promišljanja česte su izjave o neadekvatnosti, neutemeljenosti, amaterizmu književne kritike ili s prizvukom fatalizma, o njenom nepostojanju.
Novinska kritika stoji u repu priča o kritici, međutim, upravo je ona održavala značajni kontakt s većom čitalačkom populacijom. Svjetski trend je `rezanje` rubrika kulture u listovima i časopisima, a samim tim i prostora posvećenog književnoj kritici. Sudeći po izjavama književnika i književnih kritičara, novinske književne kritike manjka i u BiH.
Duško Pevulja, književni kritičar i asistent na Odsjeku za srpski jezik i književnost pri Filozofskom fakultetu u Banjaluci, ima oštar stav prema književnoj kritici.
`Književna kritika danas dijeli sudbinu drugih djelatnosti iz domena kulture, pa time i književnosti/beletristike, koja je njen predmet. Velika književna produkcija i brojni kritičari nisu ni u kakvoj vezi s kvalitetom. Doduše, to još ne znači da kvalitet ne postoji, samo što je u tom metežu teže doći do stvarno vrijednih književnih djela i relevantnih kritičkih tekstova`, kaže Pevulja.
Što se tiče novinske kritike, Pevulja smatra da u njoj kritičke tekstove piše svako i da je to i uzrok srozavanja kvaliteta istih.
`Kad pročitam kako se u našim novinama i časopisima piše o pojedinim knjigama, moram reći da autori tih napisa, lišenih svake mjere i kritičnosti, nemaju ni znanja ni talenta, ali ni pameti`, izričit je Pevulja.
Enver Kazaz, profesor na Odsjeku za književnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu i književni kritičar i teoretičar, nije tako pesimističan u vezi s kritikom. On ističe kako o tome da nema književne kritike najčešće govore pisci koji je smatraju reklamom svojih djela.
`To su najčešće polupismeni pisci koji izmišljaju kako se u BiH pišu 'jaranske kritike'. Takvi pisci sjede u Upravnom odboru Društva pisaca BiH i glavni su krivci što propadaju časopisi 'Život' i 'Lica' u kojima treba da se razvija bh. književna kritika, kao i mladi književni kritičari koji stasavaju i kojih je u BiH sve više`, objašnjava Kazaz.
Kazaz kaže da BiH nikada nije imala toliko kvalitetnih mladih književnih kritičara kao što ih sada ima.
`Jedna takva generacija se nikada nije dogodila. Odlične kritike pišu Damir Arsenijević, Mevlida Đuvić, Ajla Demirović, Svetlana Tomić, Adisa Čečo....`, ističe Kazaz.
Adisa Čečo, književna kritičarka, pjesnikinja i novinarka, smatra da kritika treba da služi kao servis čitateljima, piscima i izdavačima.
`Smatram da nije tačno da u BiH nema književne kritike, a posebno da je nema u novinama. 'Start', 'Nezavisne ,ovine' i 'Slobodna Bosna' imaju redovne rubrike u kojima se objavljuju književne kritike. Problem je što ljudi slabo čitaju novine, pa i ne znaju šta one objavljuju i koje rubrike imaju`, kaže Čečo.
Književnik, slikar i književni kritičar Mirko Vuković misli da književna kritika u sistematskom smislu u RS ne postoji, ističući da oni ljudi koji se sporadično njom bave pokazuju visok stepen neodgovornosti za izrečeno. `Naprosto je nemoguće da je svaka knjiga vrhunsko ostvarenje, a ko čita te prikaze stiče utisak da je upravo tako. Mislim da se tu radi o dobroj dozi intelektualnog prostituisanja. To je jedan neozbiljan pristup kritici utemeljen na principu: Koliko para, toliko muzike`, naglasio je Vuković markirajući i najnoviji sistem lova u mutnom, takozvanu usmenu kritiku izrečenu na promocijama knjiga.
`Ti ljudi su u međuvremenu mutirali, usavršili se, shvatili su da se usmeno može mnogo više izgovoriti bez pokrića, te sve češće praktikuju usmena izlaganja o knjigama`, naglašava Vuković.
Evidentno je da književna kritika boluje od svih onih manjkavosti kakve su vidljive i u drugim segmentima našeg društva u tranziciji, a tako se ponašaju i njeni `dijagnostičari` - kritičari. Jedni bi da bude sve po starom, nekima bi odgovarala i cenzura, drugi još oplakuju Skerlića, treći se, što bi rekao Vuković, prostituišu, dakako, intelektualno, četvrti lamentiraju nad preminulom kritikom, premda se izvjesnijim od odumiranja kritike čini odumiranje čitalaca.
Jednostavnije pisanje
Književnik Goran Samardžić mišljenja je da dnevne novine u BiH treba više pažnje da obrate na rubriku književne kritike.
`Naši književni kritičari koji se bave kritikom, a koje mogu prebrojati na prste jedne ruke, bi mogli pisati malo jednostavnije, razgovjetnije da ih svi razumiju`, kaže Samardžić i dodaje kako bi bilo dobro da se u bh. novinama pojavi jedan književni kritičar kojem to nije struka, nego je pasionirani čitač, kao što je to svojevremeno radio Edin Avdić iz `Slobodne Bosne`.