BANJALUKA - Književnost za djecu u RS potisnuta je u drugi plan. Književnici se slažu da postoje dobri dječji pisci, ali i da je književnicima potrebno više stimulansa za književnost za najmlađe.
"Pisaca za djecu ima, međutim, nešto nam fali da pokrenemo pisanje i rad na književnosti za djecu. Možda je razlog to što nisu stimulisani dovoljno ili što nema konkursa. U RS je relativno malo i pisaca i knjiga za djecu jer ono što se pojavljuje to su dječje pjesme, aforizmi, romani, a malo je neke bolje literature za ovaj uzrast", naveo je književnik Slobodan Janković.
Kako bi se stimulisali pisci dječje literature, ustanovljena je i nagrada koja nosi naziv poznatog dječjeg pjesnika Stanka Rakite.
"Članovi Banjalučke podružnice Udruženja književnika RS su primijetili da stanje u ovoj oblasti i nije baš zadovoljavajuće pa smo pokušali nešto da uradimo, tako da se već nekoliko godina raspisuje konkurs za nagradu iz oblasti dječje književnosti, koja nosi naziv jednog divnog dječjeg pjesnika - 'Stanko Rakita'. Međutim, ni na tom konkursu ne bude mnogo pisaca, za razliku od konkursa koji se raspisuju za književnost za odrasle", objasnio je Janković.
Književnica Stevka Kozić-Preradović kaže da ne treba očekivati da se knjige objavljuju svaki mjesec, posebno u oblasti dječje književnosti.
"Nije ni lagana ni jednostavna stvar pisati za najmlađe čitaoce, za razliku od izleta u ljubavnu i patriotsku poeziju. Ne smatram da ima malo pisaca za djecu, ali smo mi malo podlegli vremenu u kojem živimo pa ljudi možda očekuju da svaki mjesec, a ne svaku godinu objavite neku dječju knjigu. Dobra knjiga se pravi godinama, pogotovo dječja", rekla je Kozić -Preradovićeva.
Prema njenim riječima, teže je pisati za djecu jer u tom poslu treba biti posebno iskren i darovit.
"Kasno sam počela s pisanjem za djecu, ali ta moja prva knjiga je nastajala dugi niz godina. U pisanju za mališane do kraja morate biti iskreni, pošteni i, naravno, morate biti i daroviti da bi se djetetu to svidjelo. Potrebno je da ta nevina publika koja kada čuje neku riječ ili vidi neku sliku iz rečenice, osjeti tu emociju i prepozna sebe u tim pričama", navela je Kozić-Preradovićeva.
Književni kritičar Zorica Turjačanin istakla je da postoji mnogo problema u oblasti dječje literature, ali da se stanje u odnosu na prethodne godine popravilo.
"Dječja literatura u RS je sada mnogo bolja nego što je bila prije nekoliko godina, ali čini se da to nema sistematsku društvenu podršku. Nemamo dječjih časopisa, izdavačka djelatnost je neorganizovana, a na fakultetima stvar drže ljudi koji nisu za to dovoljno obučeni", smatra Turjačaninova.
Književnik Ranko Pavlović smatra da postoje pisci za djecu, ali da njihova književnost nije do kraja vrednovana.
"Postavlja se pitanje gdje danas može pisac za djecu da objavljuje jer nemamo nijednog časopisa za djecu koji izlazi u RS. Časopisi za književnost i kulturu na neki način su 'protjerali' književnost za djecu sa svojih stranica", istakao je Pavlović.
On je dodao da se knjige za djecu rjeđe i teže objavljuju, te da ih je manje nego knjiga za odrasle.
"Takođe, treba imati u vidu sjajnu misao Duška Radovića kada su ga pitali kako treba pisati za djecu. Rekao je da 'treba pisati kao i za odrasle, ali samo malo bolje'. Nije lako pisati za djecu i za to ima manje pisaca nego pisaca za odrasle", dodaje Pavlović.
Pjesnik Ljubivoje Ršumović smatra da književnost za djecu mora da ima neku vrstu poruke, ali ne one koja je suvoparna, štreberska, već ona koja će im pomoći da odrastu i razumiju svijet oko sebe.
"Književnost za decu uopšteno nije dovoljno cenjena. To je jedna pojava koja ne pogađa samo književnost za decu i nas stvaraoce, već pogađa uopšte sve ljude koji rade sa decom jer zvanična politika i uopšte vlast, ti državni autoriteti misle da je lako baviti se decom, te im iz tog razloga ne poklanjaju dovoljno pažnje", objasnio je Ršumović.
Priznanje
Činjenica je da, kada je riječ o umjetnosti, umjetnici za svoj rad dobijaju priznanja tek nakon smrti.
"Literarna nagrada 'Stanko Rakita', koja se dodjeljuje za najbolje ostvarenje, najbolje pokazuje naše shvatanje literature za djecu. Dok je čovjek bio živ, bio je omalovažavan, potiskivan, a onda kada ga je sudbina istisnula iz naših redova, uvidjeli smo da je on bio veliki pjesnik po originalnosti, spontanosti i životnom optimizmu", pojasnila je Turjačaninova.
Put do čitaoca
Zorica Turjačanin smatra da je potrebno učiniti napor kako bi knjiga i u vrijeme krize došla do najmlađih čitalaca.
"Nikada ne možemo u potpunosti biti zadovoljni stanjem u književnosti za djecu jer umjetnost zahtijeva neprestano napredovanje. Možemo apelovati na to da i u ovim kriznim vremenima pronađemo sredstva da dobra knjiga dođe do biblioteka kako bi svako dijete moglo da je dobije i da pisci ostvare direktan kontakt sa svojim najmlađim konzumentima", rekla je Turjačaninova.