Prigodnom besjedom u nedjelju naveče u Banjaluci predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik je svečano otvorio jubilarni 45. Kočićev zbor, kulturnu manifestaciju od republičkog i međunarodnog značaja posvećenu piscu Petru Kočiću.
Dodik, koji je i predsjednik Organizacionog odbora Kočićevog zbora, rekao je da Vlada RS i grad Banjaluka, kao pokrovitelji, žele da održe republički i međunarodni karakter ove manifestacije, zbog čega je Organizacioni odbor ove godine učinio maksimalne napore da to postigne.
"Želimo da ova manifestacija u godinama koje dolaze bude što bolja i što masovnija, jer je Kočić snažna mjera identiteta ovog naroda i ovog kraja i zato mu se uvijek s pažnjom moramo vraćati", poručio je Dodik.
Svečano otvaranje 45. Kočićevog zbora obilježeno je nastupom mješovitog hora Srpskog pjevačkog društva "Jedinstvo" i izložbom slika likovnog saborovanja "Zmijanje 2010", koje je organizovano u Bronzanom Majdanu kod Banjaluke.
Prema riječima stručnog rukovodioca Likovne kolonije Zdravka Krulja, ove godine je učestvovalo devet umjetnika iz RS, Srbije i Crne Gore, a urađeno je oko 30 slika sa motivima lika i djela samog Kočića, te pejzaža zmijanjskog i majdanskog kraja.
"Na izložbi smo predstavili slike od potpune apstrakcije do hiperrealizma, a uradili smo i katalog radova koji će ostati kao zvaničan dokument ovogodišnje kolonije", rekao je Krulj i dodao da će se svake naredne godine saborovanje održati u nekom drugom mjestu zmijanjskog kraja.
Ove godine organizatori su priredili 24 kulturne manifestacije, koje će se održati u Kočićevom rodnom mjestu Stričići, Oštroj Luci, Banjaluci, Mrkonjić Gradu, Bronzanom Majdanu i Beogradu.
Prema programu manifestacije danas će u Oštroj Luci glumac Boško Đurđević izvesti monodramu "Kočićevi poslednji dani", dok će narednog dana u Mrkonjić Gradu biti održano književno veče na kojem će osim književnika iz ove opštine učestvovati nekoliko Banjalučana i književnika iz okruženja.
U četvrtak, 26. avgusta, u 11 časova, u Aleji velikana u Beogradu biće položeno cvijeće na Kočićev grob, a potom će biti upriličen prijem kod gradonačelnika Beograda za sve učesnike manifestacije.
Istog dana u 20 časova u Klubu književnika u Beogradu biće održano književno veče pod nazivom "Zmijanje u Beogradu – Srpska u Srbiji".
Istovremeno će u parku "Petar Kočić" u Banjaluci biti održan književni program pod nazivom "Kočiću u slavu".
U petak, 27. avgusta, u Kulturnom centru Banski dvor u Banjaluci biće priređeno književno veče pod nazivom "Slovo Kočiću" kojem će prisustvovati pisci iz Banjaluke i okruženja, kao i oko 45 književnika iz svijeta.
Osim promocije i prijema učesnika kod gradonačelnika Banjaluke Dragoljuba Davidovića, 28. avgusta će biti održana akademija "Kočićevo veče" na kojoj će učestvovati pisci, glumci i muzičari.
Centralna svečanost biće održana 29. avgusta u Stričićima, gdje će biti služen parastos Petru Kočiću, položeni vijenci na spomenik poginulim borcima, priređen književni program "Kočiću u čast", te dodijeljene "Kočićeva" i nagrada "Zmijanjče".
Prema odluci žirija, dobitnik ovogodišnje "Kočićeve nagrade", koju dodjeljuje Zavičajno društvo "Zmijanje", je književnik iz Banjaluke Milenko Stojičić, dok je nagrada "Zmijanjče" pripala učenici devetog razreda Osnovne škole "Petar Kočić" iz Kola kod Banjaluke Vesni Radulović.
Nakon umjetničkog programa "Petar Kočić među Zmijanjcima", u osnovnoj školi u Stričićima biće organizovana tradicionalna bodljavina bikova za nagradu "Jablan".
Svečano zatvaranje ovogodišnjeg Kočićevog zbora je u nedjelju, 29. avgusta, u restoranu banjalučkog Vodenog parka "Aquana", gdje će biti održan koncert orkestara Gorana Bregovića i Bobana Markovića i pjevačice Severine Vučković.
Pokrovitelji održavanja 45. Kočićevog zbora su Vlada Republike Srpske i grad Banjaluka.
Petar Kočić
Petar Kočić je rođen 1877. godine u Stričićima blizu Banjaluke i bio je pjesnik bosanskih planina i krepkog života svog kraja. Bio je oduševljen jednostavnošću narodnog jezika i narodnim životom te postaje pjesnik krajiških pejzaža i krajiškog života. Njegova velika popularnost vezana je za njegov borbeni nacionalizam i veliku ljubav prema krajiškom kmetu. Bio je smjeli i borbeni buntovnik ne samo protiv tuđinskog političkog podjarmljivanja već protiv svakog ekonomskog ropstva.
Povremeno u svojim pripovijetkama i naročito u političko-socijalnim satirama, on postaje propovjednik slobode i društvene pravde, zaštitnik ubogog bosanskog seljaka.