LONDON - Legendarni britanski pisac naučne fantastike ser Artur Klark, koji se proslavio djelom "2001: Odiseja u svemiru", preminuo je od posljedica srčanog udara u bolnici u
Naučnik, pisac i vizionar, veliki optimista, ljubitelj ronjenja i ljudskog napredovanja u svemiru, čovjek koji je opisivao bolju budućnost od one koja nas je dočekala, napustio je ovaj svijet u dubokoj starosti, kao posljednji preostali velikan zlatnog doba naučne fantastike.
Ser Artur Čarls Klark se, uz Isaka Asimova, smatra najpoznatijim SF piscem, ali za razliku od njega, Klark se čvrsto držao nauke i njenih realnih dometa i hipoteza. Glavne teme njegovih romana i priča su istraživanje kosmosa, mora i vremena, mjesto čovjeka u vasioni i posljedice ljudskih kontakata sa vanzemaljskim inteligencijama.
Rođen je 16. decembra 1917. godine u Majnhedu u Somersetu u Engleskoj. Zbog slabog imovnog stanja nije studirao te se zaposlio kao revizor u jednom ministarstvu. Tokom Drugog svjetskog rata počeo se baviti naukom u "Royal Air Forceu", gdje je učestvovao u razvijanju radara i izgradnji prvih sistema za automatsko navođenje pilota sa zemlje. Njegov glavni izum, radar za nisko slijetanje, završen je ipak prekasno da bi pomogao u ratu, ali je bio ključan za berlinski vazdušni most 1948. i 1949. godine.
Nakon rata stečeno znanje matematike i fizike usavršava završivši "King's College" u Londonu, gdje je magistrirao 1948. godine. Njegov možda najveći naučni doprinos čovječanstvu je popularizacija koncepta geosinkrone (geostacionarne) orbite, ključan za satelitski prenos podataka. Zbog njegovih zasluga za prihvatanje te ideje, orbitalni pojas iznad ekvatora na visini od 35 kilometara i 786 metara - u kojem sateliti imaju geosinkroni položaj, uvijek isti u odnosu na neku tačku na zemlji - zove se Klarkov pojas. Inače, po njemu je nazvan i jedan asteroid, 4923 Klark, kao i vrsta dinosaurusa otkrivena u Australiji, serendipaceraptors arthurclarkei.
Još kao mlad počeo se baviti pisanjem, a njegove prve profesionalne priče, u američkom časopisu "Astounding", objavljene su 1946. i 1947. Od 1951. potpuno se posvetio pisanju, ne samo naučne fantastike, nego i popularno-naučnih knjiga koje su bile izuzetno uspješne (Bio je i glavni scenarista popularnog SF stripa "Dan Dare").
Godine 1951. napisao je kratku priču "Stražar" ("The Sentinel"), koju je poslao na BBC-jevo takmičenje. Priča je odbijena, a komisija ju je ocijenila veoma lošom. Međutim, 1964. godine ta priča postaće glavna inspiracija za njegovo vjerovatno najpoznatije djelo "2001: Odiseja u svemiru". To remek-djelo naučne fantastike, koje je Stenli Kjubrik dodatno proslavio filmskom verzijom 1968. godine, imalo je veliki uticaj na modernu kulturu prošlog vijeka, razvoj savremene misli, književnosti i filma. Njegovi detaljni opisi svemirskih letjelica, superkompjutera i brzih komunikacijskih sistema privlačili su decenijama pažnju čitalaca širom svijeta. Početkom osamdesetih objavio je i "2010: Druga odiseja", a potom i "2061: Treća odiseja" i 1997. godine "3001: Konačna odiseja".
Od 1956. godine Klark živi u Kolombu u