BANJALUKA - Kriminalistički žanr u književnosti u svijetu privlači sve više čitalačke publike, ali i autora koji se u njemu okušavaju, dok u RS naznake ovog žanra možemo pronaći u romanima nekih pisaca, ali ne i kao samostalnu formu.
"Kriminalistički, detektivski roman bio je i biće uvijek popularan kod čitalačke publike najviše zbog činjenice da priča koja se iznosi posjeduje odličan zaplet ili intrigu, čime se osvaja čitalačka pažnja", rekao je profesor Filološkog fakulteta u Banjaluci Mladen Šukalo komentarišući popularnost ovog žanra kod nas.
Na svjetskoj književnoj sceni postoji mnoštvo romana koji se bave ovom tematikom. Njihovi autori su manje-više poznati i našoj čitalačkoj publici.
Neke od romana popularne Agate Kristi mnogi su čitali i uživali u njenom stvaralaštvu koje u čitaocu budi zanimanje od prve do posljednje stranice. Njen omiljeni junak Herkul Poaro postao je simbol detektiva širom literarnog svijeta.
Šukalo smatra da ovom žanru i u svjetskoj književnosti pristupaju stvaraoci kojima se pripisuju visoki umjetnički kvaliteti.
"Ovim žanrom pomalo su se bavili Dostojevski, Dikens, Borhes, Mišel, Bitor, Karlo Emilio Gada, Umberto Eko, Julija Kristeva i Pol Oster. U našoj književnosti je malo takvih pokušaja, tu su 'krimići' Crnjanskog, objavljeni pod pseudonimom ili 'Besnilo' Borislava V. Pekića, premda se sluti takva potreba kod nekih pisaca mlađih generacija", naveo je Šukalo.
Prema njegovim riječima, detektivski roman zahtijeva savršenu zanatsku realizaciju, gdje svakog čitaoca postavlja u isljedičnu poziciju, koji će rado prihvatiti i da bude prevaren u vlastitim spoznajnim očekivanjima.
"Ako na prvim stranicama ovog tipa romana prepoznamo krivca, to znači da roman nije ispunio žanrovske zahtjeve i on, u svojoj kategoriji, nema nikakve vrijednosti. Pisac 'krimića' se ne može odbraniti nikakvim argumentima, kao što se pisci umjetničkih romana mogu pravdati kako ni čitaoci ni kritičari ne razumiju njihove stvaralačke i umjetničke 'iskorake' i domete", pojasnio je Šukalo.
Književnik Ranko Pavlović ističe da detektivski žanr nije jednostavan, s obzirom na to da lako možemo izbrojati sjajne pisce detektivskih romana.
"Izdavačke kuće lakše objavljuju prevode, prije svega pisaca prema kojima nemaju obaveze autorskih honorara, ali bi bilo dobro da se iskusni pisci, ali i oni koji tek zagrijavaju tastature svojih računara prihvate proznog posla ove tematike", istakao je Pavlović i dodao da bi bilo dobro da pisci i javnost vide da i ovaj žanr može kod nas da se piše, a sigurno je da ima čitalačku publiku.
Književni kritičar Miljko Šindić kaže da smo pod uticajem masovnih medija stalno izloženi kriminalističkim i detektivskim pričama.
"Danas na svakoj televiziji imate po nekoliko serija koje se bave ovom tematikom, preokupirani smo tim temama, tako da je možda suvišno da ih imamo i u pisanom obliku", smatra Šindić.
On je naveo da su i domaći filmofili počeli da se bave ovom tematikom, a pisci da u svoje romane uvrštavaju neke naznake ovog žanra upravo kako bi dobili na popularnosti.
Domaći izdavači se takođe slažu u činjenici da je jako malo detektivskih romana kod nas, pomak je napravljen nedavno objavljenim romanom mlade autorke Bojane Pavlović, koji je izašao u izdanju Izdavačke kuće "Besjeda" iz Banjaluke.
Direktor ove izdavačke kuće Nenad Novaković je istakao da je ovaj žanr novo polje koje žele da osvoje, te da istovremeno podupru autore koji imaju šta da ponude čitalačkoj publici.
"Koliko mi se čini, detektivskih romana na srpskom govornom području uopšte nema, mislim da će biti potrebno mnogo više rada i anganžovanja kako bi stanje po ovom pitanju bilo promijenjeno", zaključio je Novaković.
Direktor Izdavačke kuće "Art print" iz Banjaluke Milan Stijak kaže da je oko nas "previše političko-ekonomskog kriminala, kao i da bi bilo malo apsurdno još i pisati ove romane".
"Ljudi se kod nas više bave politikom i teškim temama, kriminalistički žanr je samim tim više čitan u svijetu, dok su ovdje više čitani umjetnički romani", rekao je Stijak i dodao da ne smatra da je teže pisati ovu tematiku, te da bi svakako pružio priliku nekom od naših pisaca koji se odluči za ovaj žanr da objavi djelo u izdanju njegove izdavačke kuće.
Zanat
Prema riječima profesora Mladena Šukala, da bi bio napisan dobar kriminalistički roman, treba posjedovati savršen spisateljski zanat.
"Kod nas, bar u sadašnjem trenutku, češće se srećemo sa autorima koji ne posjeduju 'osvojen' spisateljski zanat. Ako je zanat prvi stepen, onda je umjetnički nivo u tom kontekstu drugi, odnosno viši stepen. Ipak, neki pojedinačni segmenti što pripadaju trivijalnim žanrovima često su prisutni u savremenoj književnosti, ali to je pitanje drugačije vrste književnog stvaralaštva", rekao je Šukalo.