Društvo ne osjeća konkretne probleme umjetnika, izjava je književnika Milenka Stojičića u kojoj je sažeta problematika umjetnosti i umjetnika. Problemi na koje nailaze umjetnici u svom radu su brojni, ali centralni problem zasigurno je nedostatak sredstava.
"Mislim da se u glavama onih koji raspoređuju novac u budžetu kultura doživljava kao trošak i to je osnovni problem. To onda osuđuje kulturu na minimalna izdvajanja, a bez novca nema ni kulture", rekao je direktor Gradskog pozorišta "Jazavac" Mario Lukajić.
On je naglasio da je dugo problem bio i nepostojanje strategije kulture koja bi definisala ciljeve i prioritete, ali je usvajanjem tog dokumenta od 2010. do 2015. godine, prema Lukajićevim riječima, napravljena dobra baza za razvoj i unapređenje kulture u RS.
"Sada se postavlja pitanje implementacije tog dokumenta i znatno većeg izdvajanja novca u budžetu. Ostati dosljedan ovom dokumentu i raditi na njegovom poboljšanju otvara mogućnost rješavanja gorućih problema u kulturi", zaključio je Lukajić i naglasio da će veća izdvajanja za kulturu pozitivno i vidljivo uticati na kulturu i umjetnost u RS i da je tek tada realno očekivati i bolje rezultate, koji će uticati na doživljaj kulture kao socijalnog i ekonomskog potencijala zemlje.
Da je umjetnosti pripala pozicija druge, skrajnute i manje važne oblasti slažu se svi naši sagovornici i upozoravaju da ovakav stav nosi sa sobom dugoročne posljedice koje već sad možemo sagledati i da je, što je i Lukajić istakao, jako bitno da se taj pravac promijeni i umjetnost prepozna kao potencijal.
"Problemi u kulturi nisu od juče. Stanje gotovo da se nije popravilo od rata naovamo. Dok zemlje u regionu sve više pažnje posvećuju kulturi, mi i dalje tapkamo u mjestu. Prvi i osnovni problem je hronični nedostatak novca", istakao je Zdravko Kecman, književnik i sekretar banjalučke podružnice Udruženja književnika Srpske, i dodao da besparica onemogućava realizaciju bilo kakvog kulturnog projekta, kao i individualni rad umjetnika.
Kecman je naveo i da umjetnost mora biti potpomognuta od strane države, ali i pojedinaca koji imaju sredstva jer je to tako svugdje u svijetu, ali nažalost kod nas nema onih koji imaju osjećaja za kulturu, ni zainteresovanosti da budu mecene.
"Ne znam više jesu li fantastičniji i apstraktniji konkretni problemi ili su konkretniji fantastični problemi umjetnika! Neophodno je, stoga, riječi 'umjetnik' i 'problem' zaštititi navodnicima, jer su u pitanju 'navodno umjetnici'", rekao je Stojičić, preispitujući tendenciju da danas nekoga olako proglašavaju umjetnikom.
"Pogledajte mlade slikare i njihove rane 'bijele linearije', šare i švrljotine! Čim zamahne kičicom - značajan umjetnik! Mladi pisci - samo što zagrizu kredu - zamalo klasici nacionalne književnosti, kao da je nacionalna književnost Alajbegova biblioteka od slame", kazao je on.
Stojičić je pokušavajući konkretizovati probleme kao i ostali stigao do "kese s parama" i šaljivo utvrdio da su "plaćeni administranti društva" doktorirali na temi - nema se i nema!
"Nema, dakle, konkretnih problema na vrhu kičica ili pera jer su konkretni umjetnici sa još konkretnijim problemima zbrisani gumicama komisiona sa spiskova za finansiranje! Umalo ne rekoh - izbačeni sa opštinskih jasala! Neka je sa srećom i veseljem rad budućem hroničaru kulture! Budući čitač će se smijati sudbinama umjetnika u drevnim vremenima 'srbiona'", zaključio je Stojičić.
Direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske Ranko Risojević je rekao da su problemi biblioteke veoma konkretni i očigledni i mogli bi se svesti na tri osnovna.
"Prvi naš problem je što smo u dugovima do guše, grad nam uredno ispostavlja račune, a da pritom nismo dobili ni marku. Za programske troškove takođe nismo dobili novac. I čekamo zakon o kulturi koji će, nadamo se, pomjeriti stvari s mrtve tačke", kazao je Risojević.
Bilo da je riječ o pojedincima ili institucijama, problematika u kulturnom životu Republike Srpske je slična i svodljiva na manjak sredstava i višak problema; od neadekvatnih prostora do prevaziđenih obrazaca funkcionisanja koji često vode ka potpunom nefunkcionisanju. Kulturni radnici često rade na odavno potrošenom i dobrano izraubovanom entuzijazmu, a poznato je da 'auto ne ide na vodu', osim ako nismo inventivni kao Japanci, koji su i to čudo izumili! Što nas vuče ka zaključku da ćemo ili morati početi izmišljati čuda ili se ozbiljno posvetiti sistematičnijoj brizi za kulturu.
Učmalost
Književnik Zdravko Kecman je zaključio da je u kulturi zavladalo stanje učmalosti i da ljudi nemaju podsticaj da realizuju svoje ideje, te da je neophodno podizanje svijesti.
"U najgorem položaju su knjige i izdavači koji knjige ne mogu prodati, a ako idemo korak dalje, u 'gorem od goreg' su pisci koji rade apsolutno džaba, a često moraju i finansirati izdavanje sopstvene knjige", rekao je Kecman i dodao da će povodom ove problematike banjalučka Podružnica UKS na jesen organizovati okrugle stolove na temu "Pisac i knjiga".