Pozornica

Laureat Dragan Velikić

Laureat Dragan Velikić
Laureat Dragan Velikić
Andrea Basara

BEOGRAD - Beogradski pisac Dragan Velikić, autor djela "Ruski prozor", dobitnik je prestižne NIN-ove nagrade kritike za najbolji roman u 2007. godini, saopštio je juče predsjednik žirija Milan Vlajčić.

Odluku da nagradu dobije autor beogardske izdavačke kuće "Stubovi kulture" većinom glasova donio je žiri, kojeg su pored Vlajčića, činili i Milo Lompar, Stevan Tontić, Aleksandar Jovanović i Slobodan Vladušić.

U najužem izboru bili su romani "Poljubac" Gordane Ćirjanić (Narodna knjiga), "Feliks" Vladimira Kecmanovića (Via print) i "pH" Draška Miletića (Dereta), odabrani među 69 naslova u širem izboru.

"Stubovi kulture" su nedavno objavili drugo izdanje "Ruskog prozora", koji je izašao kao stota knjiga biblioteke "Peščanik", koja je pokrenuta takođe Velikićevim djelom - "Hamsin 51".

"Ruski prozor" je roman-omnibus koji je sastavljen od tri priče koje se postepeno ukrštaju, pri čemu je prvi dio lična ispovijest glavnog junaka, dok drugi predstavlja rekonstrukciju njegove prošlosti i preplitanje lične sa društvenom istorijom krajem 20. vijeka. Treći dio romana je zbir više glasova, ljudi bliskih glavnom junaku. 

Prema mišljenju kritičara u Srbiji, najnoviji roman Dragana Velikića duhovitiji je od svih njegovih prethodnih knjiga, a ta dobra doza inteligentne i stišane duhovitosti podupire simbolički plan motivacije. Njegovo novo djelo odiše zanimljivim karakterima koji zajedno predstavljaju široku lepezu "neobičnih" junaka.

"Ruski prozor" nastajao je sedam godina, a svi Velikićevi romani, koji su proteklih 15 godina objavljivani u "Stubovima kulture" ("Hamsin 51", "Astragan", "Severni zid", "Slucaj Bremen", "Danteov trg" i "Dosije Domasevski"), doživjeli su više izdanja i prevedeni su na više evropskih jezika.

Njegov roman "Via Pula" ovjenčan je nagradom "Miloš Crnjanski", a za projekat romana "Severni zid" dobio je stipendiju Fonda "Borislav Pekić".

Dragan Velikić je rođen 1953. godine u Beogradu. Od 1993. godine autor je "Vremena knjige", a od septembra 1996. godina njegove knjige se štampaju pod logom "Stubova kulture".

U trci za nagradu Velikić je u širem izboru pobijedio Davida Albaharija i njegovog "Ludviga", Mirjanu Đurđević, autorku "Čuvara svetinje", Igora Marojevića, koji je napisao "Šnit", Ranka Risojevića i njegovu "Simanu", kao i Filipa Davida i djelo "San o ljubavi i smrti" i Gorana Milašinovića i njegov roman "Maske Sofije de Montenj". U širem izboru za ovogodišnju NIN-ovu nagradu našli su se i Laslo Blaškovića (Turnir grbavaca), Aleksandar Marčićev (Gresi svetog Maksa), Uglješa Šajtinac (Vok on), Dobrica Ćosić (Vreme vlasti II), Pavle Ćosić (Leposava), Dragiša Kelezić (Adresa beše moja), Nikola Malović (Lutajući Bokelj) i Vladam Radoman (Čarobnjak iz Aza).

Svečano uručenje nagrade biće održano 24. januara u Predsjedništvu Srbije. Velikić će dobiti plaketu NIN-a i žirija, kao i ček u iznosu od 10.000 evra, koje obezbjeđuje sponzor "Carnex" iz Vrbasa.

Davičo trostruki dobitnik

Do raspada SFRJ, NIN-ova nagrada dodjeljivana je piscima sa čitavog prostora bivše države, a sada u izbor dolaze pisci sa srpskog govornog područja. Jedini trostruki dobitnik ovog prestižnog priznanja bio je Oskar Davičo koji je NIN-ovu nagradu dobio 1956. godine za roman "Beton i svici", te 1963. i 1964. godine za "Gladi" i "Tajne". Po dva puta ovo priznanje su zaslužili Dobrica Ćosić za "Korene" i "Deobe" te Živojin Pavlović, autor nagrađenih romana "Lapot" i "Zid smrti". Unazad nekoliko godina, NIN-ovu nagradu su dobijali Goran Petrović za "Sitničarnicu 'Kod srećne ruke'", Mladen Markov za "Ukop oca", Miro Vuksanović za "Semolj zemlju", Svetislav Basara za "Uspon i pad Parkinsonove bolesti" i drugi.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije