BEOGRAD - Svetislav Basara dobio je NINovu nagradu za najbolji roman 2006. godine, za knjigu "Uspon i pad Parkinsonove bolesti", saopštio je juče žiri za dodjelu tog prestižnog književnog priznanja, koji je odlučio većinom glasova.
Poslije nekoliko krugova glasanja, u najužem izboru bili su i romani `Komo` Srđana Valjarevića i `Emilija Leta` Mirjane Mitrović, saopštio je na konferenciji za novinare predsjednik žirija Milan Vlajčić.
Poslije proglašenja dobitnika, Basara je izjavio da ne zna da li je bolje dobiti ili ne dobiti NIN-ovu nagradu.
`Kad je čovek ne dobije, to je nedostatak, a kada je dobije mora da se nađe ovako pred publikom`, rekao je kratko Basara.
Prema obrazloženju žirija, Basarin roman, u izdanju `Derete`, pripada piščevom `poetičkom krugu promišljanja, odnosa civilizacije, moralnosti i bolesti koje nas nagrizaju, u rasponu od srednjovjekovnih progona do novovjekovnih koncentracionih logora i gulaga`.
`Ostvaren u žanru koji podrazumijeva preklapanja vremena, korišćenje istorijskih dokumenata i apokrifnih izmišljenih svjedočanstava, ovaj roman u svojoj dramaturgiji i ironičnom, grotesknom tonu, pokazuje zbog čega je Basara već zauzeo zapaženo mjesto u srpskoj knjiženosti`, naveo je žiri.
Glavni junak Basarinog romana, Demjan Lavrentijević Parkinson, izumitelj strašne bolesti, umire od iscrpljenosti 1947. godine u logoru na Kolimi pod lažnim imenom Nikolaj Nikolajevič Kužnjecov. Do tog dana pokušava da iz perspektive čudne bolesti promijeni okolinu, sastavljajući fragmente odavno razbijene cjeline integralne slike svijeta.
NIN-ova nagrada, čiji je ekskluzivni sponzor Alpha banka Srbija, vrijedna je 7.000 evra, a biće svečano uručena 25. januara.
Prošle godine NIN-ovu nagradu dobio je Miro Vuksanović za leksikografsko djelo `Semolj zemlja`, nastavak romana `Semolj gora` za koji je takođe dobio više uglednih priznanja.
Istorijat
NIN-ova nagrada je do raspada bivše Jugoslavije dodjeljivana piscima sa cijelog tog prostora, a trostruki laureat bio je samo Oskar Davičo, dok su dvostruki bili Dobrica Ćosić i Živojin Pavlović. Davičo je i jedini laureat NIN-ove nagrade dvije godine uzastopno - 1963. za `Gladi` i naredne za `Tajne`. Prvi put je nagrađen 1956. za roman `Beton i svici`.
NIN-ova nagrada prvi put je dodijeljena 1954. godine, a dobio ju je Ćosić za roman `Koreni`. On je bio laureat i 1961. godine, za `Deobe`.
Nagrada je svega dva puta u pola vijeka dodijeljena ženama piscima - Dubravki Ugrešić za `Forsiranje romana reke` 1988. godine i Svetlani Velmar-Janković za `Bezdno` 1995. Nagrada nije dodijeljena jedino 1959. godine, kada je napravljen presedan radi stimulisanja kvaliteta. Bez nagrade tada je ostao Miodrag Bulatović, nominovan za roman `Crveni petao leti prema nebu`.