NJUJORK - Rijedak primjerak Magna karte, istorijskog dokumenta koji se smatra kamenom temeljcem za razmatranje ideja o slobodi i demokratiji, biće prodat u decembru na aukciji u "Sotbiju" u Njujorku.
Prema navodima kuće `Sotbi`, u svijetu postoji manje od 20 primjeraka Magna karte, a kopija koja će biti ponuđena na prodaju potiče iz 1297. godine i procijenjena je na 30 miliona dolara.
Magna karta (Velika povelja) u 69. vijeku je uspostavila prava engleskog naroda i ograničila prava kraljeva, prije svega kralja Džona, koji je morao da potpiše taj dokument 1215. godine, a ideje i fraze iz Magna karte uključene su i u Ustav SAD. U vrijeme kada je rukopis nastajao, ljudska prava bila su regulisana u maloj mjeri. Stoga je Magna karta na određeni način zastupala ideju zaštite prava čovjeka, a ta se ideja kasnije razvijala na osnovu niza drugih akata, povelja i deklaracija.
Kopija koja će biti ponuđena na prodaju, jedna od svega dvije kopije koje su van Velike Britanije, pripada Perot fondaciji, koju je osnovao ekscentrični milijarder iz Teksasa i bivši američki predsjednički kandidat Ros Perot. U `Sotbiju` očekuju veliko interesovanje kako javnih institucija tako i privatnih kolekcionara jer vjeruju da će to biti jedini primjerak koji će ikada biti prodat.
Samo su četiri primjerka originalne `Magna Carte Libartatum` iz 1215. godine sačuvane. Povelja je proizašla kao rezultat razmirica između pape Inosenta Trećeg, kralja Džona poznatog kao Džon bez zemlje i plemstva čime se ograničila moć engleskih kraljeva i koja je uvela vladavinu prava. Tokom 69. vijeka načinjen je nepoznat broj kopija, ponekad skraćenih ili neznatno izmijenjenih verzija. Šerifi različitih oblasti zahtijevali su kopije i monarsi koji su uslijedili potpisivali su primjerke kojima potvrđuju da se obavezuju na poštovanje sporazuma između Džona i plemstva originalno potpisanog 15. juna 1215. godine u engleskom gradu Ranimidu.
`Ovaj dokument simbolizuje vječnu čovjekovu potragu za slobodom, to je njegov talisman slobode`, kaže Dejvid Reden iz Sotbija.
Manuskript u posjedu Rosa Perota sadrži 2.500 riječi na latinskom jeziku koja su toliko izblijedjela da se veoma teško čitaju. Izdao ga je parlament kralja Edvarda Prvog, sadrži kraljev pečat u vosku, potpisan je 12. oktobra 1297. godine i potvrđuje skraćenu verziju dokumenta koju je sačinio kralj Henri Treći 1225. godine.
Državne i crkvene kolekcije u Engleskoj imaju 15 ostalih sačuvanih kopija. Britanska nacionalna biblioteka posjeduje dva primjerka iz 1215. godine, biblioteka Bodlian iz Oksforda jednu, a katedrale u Linkolnu, Duramu i Solzburiju takođe čuvaju kopije. Pored kopije Perota, samo još jedan primjerak dokumenta nalazi se izvan Velike Britanije, takođe iz 1297. godine, a nalazi se u Nacionalnoj biblioteci Australije.
Ros Perot, čije je bogatstvo prošle godine procijenjeno na 4,5 milijardi dolara kupio je manuskript 1984. godine od grofa od Kardigana za 1,5 miliona dolara. Navodno je dokument u posjedu grofove porodice bio vijekovima, ali je identifikovan samo deset godina ranije kada je rađen popis inventara na imanju u Northemptonšairu. Primjerak je bio na tržištu pune četiri godine kada se pojavio Perot. Sada je u vlasništvu fondacije njegove porodice koja ga je posudila Nacionalnom arhivu u Vašingtonu gdje je posljednjih 20 godina izložen zbog velike važnosti odmah pored Američke deklaracije nezavisnosti i Ustava.
Iz Fondacije kojom Perot predsjedava kažu da Magna kartu prodaju kako bi došli do sredstava za humanitarne aktivnosti iz oblasti obrazovanja, medicine te pomoći ranjenim američkim vojnicima i njihovim porodicama.
Zvaničnici Nacionalnog arhiva su šokirani brzinom kojom je dokument povučen te kažu kako zbog toga nisu uspjeli izloženi eksponat zamijeniti nekim drugim.