BOLONJA - Prestižna nagrada "Hans Christian Andersen", koja se dodjeljuje živim ilustratorima i piscima, ove godine je pripala Britancu Dejvidu Almondu i Njemici Juti Bauer (55).
Među petoro nominovanih u konkurenciji ilustratora bio je i hrvatski ilustrator Svjetlan Junaković, saopštio je Međunarodni odbor za knjige za djecu (IBBY).
IBBY dodjeljuje nagrade živim ilustratorima i piscima čija su djela već dala trajan doprinos dječjoj književnosti.
Almond je dobio nagradu kao najbolji pisac, a Njemica Juta Bauer kao najbolja ilustratorka za 2010. godinu koje su im dodijeljene na Sajmu knjiga u Bolonji.
Jedan od petoro finalista za najboljeg ilustratora bio je Svjetlan Junaković zbog, kako se objašnjava, "prelijepih kompozicija koje su izražajne i osjećajne, a istovremeno razigrane, maštovite i evocirajuće".
IIBY-jeve nagrade, čiji je pokrovitelj danska kraljica Margareta Druga, dodjeljuju se svake dvije godine, a prvi put su uručene 1956. za najboljeg pisca, odnosno 1966. za najboljeg ilustratora.
Juta Bauer jedna je od najpoznatijih njemačkih autorki ilustracija za slikovnice. Ilustracije Jute Bauer mogle su da se vide i na izložbi pod nazivom "Savremena ilustracija slikovnica u Nemačkoj", u Muzeju primijenjene umjetnosti u Beogradu.
U novembru 2009. godine Bauerova je vodila nekoliko radionica ilustracije u Beogradu. Zahvaljujući njoj mladi Beograđani mogli su u okviru radionica "Dečja radionica u dečjoj biblioteci" i "Radionica za ilustratore slikovnica iz Srbije" da nauče neke nove tehnike iz oblasti ove umjetnosti.
Dejvid Almond je dobitnik najznačajnijih nagrada za književnost za djecu, od kojih se izdvajaju "Vidbredova nagrada" i nagrada "Zlatna Smartiz".
Almondova prva dva nagrađivana romana za djecu su "Skelig" i "Kitova neobuzdanost". Treći roman za djecu "Nebeske oči" potvrđuje kvalitet prethodna dva.
Za Almonda je karakteristično da, i pored sumorne i ponekad hladne priče, ne nudi pesimističko viđenje života.
"Postoji svjetlost usred tame. Kao što se razvija prijateljstvo tako se razvijaju i toplina i razumijevanje koji, nadam se, ostavljaju čitaoca sa uvjerenjem da se iza svake sjenke krije nada", rekao je jednom prilikom Almondo komentarišući poruku jedne od svojih knjiga.
Ove godine u kategoriji ilustratora, pored Bauerove, bili su nominovani i Karl Kneut, Etjen Delesert, Svjetlan Junaković i Rodžer Melo, dok su u kategoriji autora, pored Almonda, bili nominovani Ahmad Reza Ahmadi, Bartolomeu Kampos de Keiros, Lenart Helsing i Luis Džensen.
Zanimljivo je da je Andersen, koji je danas prije svega popularan kao autor bajki, u Njemačkoj doživio uspjeh nakon objavljivanja jednog njegovog romana.
Danas postoji više nagrada s njegovim imenom. Andersenova književna nagrada dodjeljuje se posljednjih deset godina. Istoimeno priznanje za dječju književnost svake dvije godine dodjeljuje Međunarodni kuratorij za dječju književnost sa sjedištem u Švajcarskoj. Takođe, dansko Društvo "Hans Christian Andersen" svake godine nagradu dodjeljuje osobama koje su "zadužile Andersenovo djelo".
Kralj bajki
Danski književnik Hans Kristijan Andersen rođen je 2. aprila 1805. u gradiću Odenseu kao sin siromašnog obućara i majke koja je poslije muževljeve smrti morala da radi kao pralja. Mučno se probijao do književne afirmacije, da bi danas širom svijeta bio poznat kao Kralj bajki.
Dan njegovog rođenja obilježava se kao Međunarodni dan dječje knjige, a najznačajnija svjetska nagrada na području dječje knjige je Andersenova nagrada, često nazivana i "Mali Nobel". Andersenova djela su prevedena na više od 80 jezika i bila nadahnuće za stvaranje mnogih pozorišnih djela, baletnih predstava, filmova, skulptura i slika. Bajke su mu prevođene na četrdesetak različitih jezika.
Redale su se predstave izvedene po njegovim pričama "Ružno pače", "Postojani kositreni vojnik", "Kresivo", "Djevojčica sa šibicama", "Palčica", "Princeza na zrnu graška", "Carevo novo ruho"...