Savez amaterskih kulturno-umjetničkih društava RS (SAKUD RS) nedavno je ovjenčan statusom udruženja od javnog interesa Republike Srpske i postao je reprezentativno strukovno udruženje u oblasti umjetničke interpretacije kulturnog nasljeđa, što je, prema riječima Momčila Vesovića, predsjednika SAKUD RS, od velikog značaja za njih.
Činjenica je da kulturno-umjetnička društva kulturu jednog naroda najbolje promovišu u svijetu, ali da bi nesmetano mogla da obavljaju svoju misiju, neophodna je i pomoć države. Upravo o toj pomoći i značaju statusa koji su dobili, Vesović je govorio u intervjuu za "Nezavisne".
NN: Vlada Republike Srpske je Savezu amaterskih kulturno-umjetničkih društava RS (SAKUD RS) dodijelila status udruženja od javnog interesa i reprezentativnog strukovnog udruženja. Šta dobijanje tog statusa znači konkretno za umjetnička društva i njihovo funkcionisanje?
VESOVIĆ: Prije svega želim da naznačim da je Savez amaterskih kulturno-umjetničkih društava RS (SAKUD RS) tokom 2020. i 2021. godine stekao statuse: reprezentativno strukovno udruženje u oblasti umjetničke interpretacije kulturnog nasljeđa (Rješenje Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske u skladu sa Zakonom o kulturi RS) i udruženje od javnog interesa Republike Srpske (odlukom Vlade RS). Statusi koje su Vlada RS i njena ministarstva dodijelila Savezu predstavljaju i svojevrstan signal da će se u narednom periodu ozbiljnije tretirati pitanje kulturno-umjetničkog amaterizma i da se Savez vidi kao partner u očuvanju i razvoju jedne od najmasovnijih oblasti kulture u Srpskoj i oblasti koja na konkretan način njeguje i prestavlja našu osobenost i osobenost RS. Stečenim statusima stvoreni su preduslovi za bržu profesionalizaciju Saveza, kao krovne organizacije, preko koje se vrši neophodna međusobna saradnja i koordinacija kulturno-umjetničkih društava RS. Dakle, stvorena je i mogućnost da se ova oblast kulture uredi i podigne na znatno viši nivo kroz aktivno partnerstvo Saveza, ministarstava u Vladi i lokalnih zajednica RS.
Status od javnog interesa je i potvrda dugogodišnjeg kontinuiranog rada Saveza i njegovih članica i potvrda da taj rad prevazilazi interes samog udruženja i da ga treba staviti u funkciju i potrebe lokalnih zajednica i Republike Srpske. Statusima su stvoreni preduslovi za uspostavljanje sistema u kojem će se vrednovati stručnost, rad i rezultati, te jasno odvojiti amaterizam od diletantizma. To podrazumijeva prije svega profesionalizaciju rada Saveza, bolju organizaciju, uvođenje u rad Saveza visoko obrazovanih i stručnih kadrova, ali i bolju podršku, prije svega, Ministarstva prosvjete i kulture, Ministarstva uprave i lokalne samouprave, ali i drugih ministarstava u Vladi RS, lokalnih zajednica, javnih ustanova, preduzeća, privrednih subjekata i svih onih koji danas podržavaju kulturu RS.
NN: Koliko je rada, ali i vremena bilo potrebno da biste došli do jednog ovakvog statusa?
VESOVIĆ: Možemo reći da prethodnih 14 godina rada Saveza, uzimajući u obzir sve oscilacije, predstavlja period u kojem se Savez pripremao za dobijanje statusa reprezentativnog strukovnog udruženja i statusa od javnog interesa. Možda je status od javnog interesa mogao i trebao da bude ranije dodijeljen, ali Savez se stalno bavio egzistencijalnim problemima i redovnim obavezama kako bi opstao. I sama sistematizacija aktivnosti i rezultata te pripremanje prijava za navedene statuse bili su ozbiljan višemjesečni posao. Sticanje navedenih statusa bio je jedan od prioriteta strategije razvoja Saveza. U tom smislu, mi smo iskoristili vrijeme pandemije da stavimo akcenat na ova pitanja s obzirom na to da nismo mogli realizovati neke druge planove. Sticanje navedenih statusa je i priznanje našim članicama za njihov ogroman napor i rad kroz brojno organizovane kulturne manifestacije, nastupe i osvojen pregršt nagrada i priznanja na lokalnim, regionalnim i međunarodnim smotrama i festivalima.
NN: Kulturno-umjetnička društva su među najboljim ambasadorima naše kulture u svijetu, da li su u skladu sa promocijom koju prave imala i dovoljno podrške od strane države?
VESOVIĆ: Generalno, mali je procenat izdvajanja sredstava za kulturu, za kulturno-umjetnički amaterizam posebno. A podrška je neophodna, ne samo od države, nego i od entiteta i lokalnih uprava, javnih institucija i privrednih subjekata. Nemamo ozbiljne analize na koji način se i koliko sredstava izdvaja za subjekte kulturno-umjetničkog amaterizma, ali je jasno da se nagli pad u finansiranju amaterizma, koji se desio u vrijeme ekonomske krize 2009. godine, ni do danas nije vratio na tadašnji nivo. Naravno, ima izuzetaka u ovisnosti od mogućnosti lokalne zajednice, ali generalno gledajući, finansiranje amaterizma je nedovoljno i mora se kontinuirano povećavati, imajući u vidu da je u ovoj oblasti uključeno blizu 40.000 djece i omladine RS. Međutim, za Savez su bitni i kriterijumi na koji način se podržavaju društva, ne samo finansijski, nego i na druge načine. Upravo kod izrade ovih kriterijuma bi trebalo da bude presudna uloga Saveza. Između ostalog, poseban naglasak Savez će staviti na organizaciju lokalnih, regionalnih i republičkih manifestacija, na kojima bi se društva predstavljala i na kojima bi se sticao uvid u njihov kvalitet.
NN: Kakva je budućnost kulturno-umjetničkih društava kod nas?
VESOVIĆ: Može se reći da tradicija rada kulturno-umjetničkih društva i njihova popularnost na našim prostorima garantuju opstanak ovih udruženja. Međutim, vrlo je upitno u kojoj mjeri će se suštinski ostvarivati osnovni ciljevi i zadaci kulturno-umjetničkog amaterizma. Nadamo se da ćemo imati priliku da što skorije, prvo zaustavimo propadanje ove oblasti kulture, a onda i da uradimo sve kako bismo napredovali do tog nivoa da radimo u što adekvatnijim uslovima. To nije lako postići, ali Savez svakim danom podiže svoje stručne i tehničke kapacitete i stavlja ih na raspolaganje i institucijama i svim kulturno-umjetničkim društvima da zajednički idemo ka ovom cilju. U tu svrhu u postupku smo formiranja stručne biblioteke pri Savezu i nadamo se da će Gradska uprava Banjaluke uskoro pronaći i dodijeliti Savezu neophodan radni prostor za koji smo zahtjev podnijeli još u maju 2020. godine.
Koristim priliku da pozovem sva kulturno-umjetnička društva, van Saveza, da se učlane i uključe u rad SAKUD RS, jer samo zajednički i složni možemo da gradimo naš Savez i bolji ambijent za rad naših društava, naše djece i omladine.
NN: Sa kojim se problemima KUD-ovi najčešće suočavaju, da li je to možda nedostatak prostora za vježbanje, ili nedovoljna zainteresovanost mladih za folklor, ili pak nešto treće?
VESOVIĆ: Problemi kulturno-umjetničkog amaterizma su brojni. Oni značajno variraju od sredine do sredine i od društva do društva. Savez je upravo u postupku izrade baze podataka i na terenu se putem stručnih komisija Saveza prikupljaju svi relevantni podaci, ali i problemi sa kojima se društva suočavaju. No, globalno gledajući, može se reći da se društva manje-više najviše susreću sa ovim problemima: finansije, stručni kadar, sredstva za rad, adekvatan prostor za rad, administrativni kapacitet, a može se pretpostaviti da se poslije pandemije suočavaju sa nagomilanim fiskalnim dugovima pa i sa nedostatkom članstva. Teško možete naći društvo u RS da nema bar jedan od ovih problema, a najčešće se susreću sa većinom nabrojanih. Kulturno-umjetnička društva mogu biti najbolji ambasadori naše kulture u svijetu, ali treba im posvetiti veću pažnja i mora se nadgledati čime predstavljamo našu lokalnu zajednicu, Republiku i državu. I onda se stalno vraćamo na priču o potrebi uspostavljanja sistema u kojem se vrednuju kvalitet i rad. Ova oblast kulture, u sadejstvu i u saradnji sa Ministarstvom turizma i turističkim organizacijama, može znatno doprinijeti ekonomskoj održivosti i značaju brojnih lokalnih zajednica.
NN: Status udruženja od javnog interesa SAKUD-u RS će donijeti benefite, da li će to omogućiti KUD-ovima neka nova putovanja, nastupe?
VESOVIĆ: Putovanja i nastupi, iako su zbog pandemije virusa korona izraženi u ovom vremenu, u principu ne spadaju u vrh problema sa kojima se susrećemo. Prilika i poziva je u principu mnogo. Naša tradicija i bogato kulturno nasljeđe su izuzetno cijenjeni u svijetu i Savez svakako može posredovati i pomoći svojim članicama da pronađu kvalitetne smotre i festivale, ali su upitne mogućnosti da se obezbijede sredstva za takve nastupe, kao i ispunjavanje uslova za učešća. Veći značaj pridajemo tome čime mi predstavljamo, ne samo naša društva, nego i lokalne zajednice, Republiku i državu. Najveći benefit statusa će upravo biti ako se Savez dovede u poziciju da profesionalizuje svoj rad, kako bi mogao efikasnije djelovati i unaprijediti naš kulturno-umjetnički amaterizam. Time će profitirati svaki amater u ovoj oblasti, svako društvo, Savez, lokalna zajednica, Republika i država, a veći broj amatera biće osnažen i ohrabren za profesionalnim bavljenjem u nekim oblastima kulture. Saradnja sa Ministarstvom prosvjete i kulture RS je od velikog značaja i svakim danom se unapređuje.