Momčilo Vesović je predsjednik Saveza amaterskih kulturno-umjetničkih društava Republike Srpske (SAKUD RS), koji je nedavno, svečanom akademijom u Kulturnom centru Banski dvor, proslavio deceniju i po rada.
"Tom prilikom smo prikladnim kulturnim programom obuhvatili ključne parametre našeg nematerijalnog kulturnog nasljeđa, kao što su tradicionalna narodna pjesma, sviranje na tradicionalnim instrumentima, šest karakterističnih narodnih nošnji Srpske i gradske igre. Akademija je okupila oko 200 posjetilaca, a naša posebna zahvalnost ide prema predsjedniku RS, ministrici prosvjete i kulture RS i gradonačelniku Banjaluke, koji su zbog svoje zauzetosti za prisustvo na našoj svečanoj akademiji imenovali svoje izaslanike", ističe Vesović, koji je detaljnije o radu saveza na čijem je čelu govorio za "Nezavisne".
NN: Koji su najveći uspjesi saveza u ovih petnaest godina?
VESOVIĆ: Kad se sve rezimira za naših prvih 15 godina, koje su bile vrlo teške za brže napredovanje i razvoj, napravljen je veliki rezultat: uspostavljena organizaciona struktura, povećana brojnost članstva, održano 13 seminara za edukaciju umjetničkih rukovodilaca, šest smotri dječijeg folklornog stvaralaštva "Zlatno kolce", sedam smotri izvođačkih ansambala "Zlatno kolo" itd. Ono što je nama potvrda da smo dobro i uporno radili u savezu je sticanje dva značajna statusa, na čemu smo zahvalni Vladi RS i MPiK RS, a to su: reprezentativno strukovno udruženje u oblasti umjetničke interpretacije kulturnog nasljeđa (rješenje MPiK RS) i status udruženja od javnog interesa (odluka Vlade RS).
NN: Savez broji četrdesetak članova, odnosno KUD-ova na nivou Republike Srpske. Da li ste zadovoljni ovim brojem i koliko je otprilike ovakvih društava bilo na istoj teritoriji prije pedesetak godina, kada je svako selo imalo dom kulture?
VESOVIĆ: Trenutno smo zadovoljni brojem članica, rekao bih prije svega da smo zadovoljni pozitivnim trendom koji naše članstvo svake godine uvećava. Nadamo se da će taj porast članstva, sad kada je savez stekao značajne statuse, biti znatno vidniji. Što se tiče broja društava prije 50 godina i danas, rekao bih da taj broj ne odstupa puno, gotovo da je isti. No, ipak se ta dva vremena znatno razlikuju, prije svega u prostornim uslovima rada nekada i danas, i u načinu finansiranja. No, ako se ima na umu da se radi i o potpuno dva različita društvena sistema, to je u neku ruku i osnovni razlog različitom pristupu kulturno-umjetničkom amaterizmu i njegovom finansiranju. Ranije smo na ovim prostorima imali sistemska rješenja, koja su garantovala opstanak svih KUD-ova, dok danas te garancije više nema, opstaju najorganizovaniji, i ono što se meni ne dopada, i oni "dovitljiviji" koji spas traže u koketiranju sa politikama i političarima. Danas je glavnina finansiranja prebačena na projekte, a to iziskuje znatno bolju organizaciju, veću stručnost i, nažalost, neizbježno lobiranje. Ima li se na umu da je ovo danas u Republici Srpskoj najmasovniji oblik kulture, jer po našoj procjeni okuplja preko 30.000 djece i omladine, značaj folklora prije 50 godina i danas se gotovo nije promijenio. Naše kulturno nasljeđe je nesumnjivo ono što nas određuje, po čemu smo jedinstveni i što na najbolji način kazuje ko smo i odakle smo, nešto što je naš identitet i ne bi smjelo biti upitno da li trebamo ulagati u ovu oblast kulture.
NN: Koji KUD iz Republike Srpske ima najzapaženije rezultate u inostranstvu?
VESOVIĆ: To je teško reći, jer Srpska ima desetak vrlo kvalitetnih KUD-ova, koji Srpsku mogu uspješno predstavljati na međunarodnoj folklornoj sceni. Nemam precizne podatke o nagradama i priznanjima, ali sigurno je da je taj broj nagrada proporcionalan godinama postojanja svakog društva, pa mi je na taj način teško napraviti neki redoslijed, ali mogu reći, a da ne pogriješim, da tu prednjače banjalučki KUD-ovi "Masleša", "Čajavec", "Pelagić", zatim, što je dobro, gotovo u svim regijama Srpske imamo kvalitetnih KUD-ova. Republička smotra "Zlatno kolo" prava je mjera za rangiranje i kategorizaciju, za šta ćemo se zalagati u narednom periodu.
NN: Nažalost, u godinama iza nas bili smo svjedoci i izbacivanja nekih KUD-ova na ulicu?
VESOVIĆ: Treba znati da sva amaterska društva imaju normalne povremene oscilacije u svom kvalitetu, jer njihov rad ovisi od nekoliko ključnih faktora, kao što su: unutrašnja organizacija, stabilnost rukovodstva, kvalitet umjetničkih rukovodilaca, posjedovanje orkestra, brojnost članstva, prostorni uslovi za rad, ali i dobra, pouzdana i blagovremena finansijska podrška, koja omogućava planiranje u radu i razvoju. S aspekta brojnosti i psihofizičkog razvoja djece i omladine, folklor gotovo ne zaostaje ništa iza sporta, naprotiv, ima i neke posebno važne prednosti zbog potrebe istovremene sinhronizacije više elementa, a opet, brojne su decenije prohujale, a da nismo zabilježili nijednu namjenski napravljenu salu za vježbanje folklora, čak dozvoljavamo izbacivanje KUD-ova na ulicu, kao u slučaju KUD-a "Čajavec", gdje niko od nadležnih nije reagovao, iako je dotični KUD u navedenom prostoru radio više od 30 godina. Članice sa dužom istorijom postojanja imaju manje amplitude u oscilaciji kvaliteta, a kod mlađih društava te su amplitude znatno veće, uz opasnost da neke nesuglasice dovode do razdvajanja i stalnog stvaranja manjih društava. Takvih je u Srpskoj gotovo trećina od ukupnog broja. Izuzmemo li period korone, koja je u potpunosti zaustavila rad svih društava i koja je ostavila vidne posljedice na sve KUD-ove, do granice da smo tokom tog vremena ili neposredno poslije njega zabilježili naše dvije članice koje su u potpunosti prestale sa radom. Pohvalno je što finansiranje kulturno-umjetničkog amaterizma nije prekinutlo, kako od Ministarstva kulture RS, tako i od lokalnih zajednica, kao i da to finansiranje ima trend blagog povećanja. Ono što bi trebalo podsticati je veće izdvajanje privrednih subjekata za kulturu, uz poželjnu stimulativnu zakonsku regulativu, koja bi privrednim subjektima omogućila lakše i veće izdvajanje.
NN: Koje su benificije SAKUD-a od kada je postao reprezentativno strukovno udruženje u oblasti umjetničke interpretacije kulturnog nasljeđa i udruženje od javnog interesa?
VESOVIĆ: Za sada je to veće i stabilnije finansiranje saveza, što nam omogućava bolje uslove rada, stabilnije planiranje i uključivanje u organizacionu strukturu većeg broja stručnjaka i umjetnika u kulturi. To povećava naše tehničke i stručne kapacitete, a samim tim nas svakim danom sve više osposobljava za kvalitetniji servis našim članicama, tj. kulturno-umjetničkim društvima. U narednom periodu očekujemo čvršću saradnju sa MPiK RS, koja treba da otkloni brojne slabosti u ovoj oblasti kulture, da poveća značaj saveza u smislu da MPiK RS sada ima ozbiljnu polugu preko koje se može pouzdano upravljati i usmjeravati razvoj ove oblasti kulture, značajne prije svega za očuvanje i pravilnu umjetničku interpretaciju nematerijalnog kulturnog nasljeđa, a time i sigurno očuvanje našeg identiteta, pogotovo na prostoru i vremenu gdje se naše kulturno nasljeđe neometano prisvaja, čime se ugrožava i naš identitet. Po nama, kulturno-umjetnički amaterizam treba regulisati zakonom, kako bismo sačuvali kulturno-umjetnička društva, snagu naše kulture, moramo zakonima dati povlastice privredi, kao stimulaciju za veće finansiranje kulture uopšte.
NN: Kakva je budućnost srpskog folklora?
VESOVIĆ: Ja lično sam optimista. Mi ne smijemo zanemariti našu narodnu igru, to je dio nas i mene iskreno raduje što Vlada RS i njena ministarstva, posebno Ministarstvo prosvjete i kulture, vidno mijenjaju kurs i odnos prema tradicionalnoj narodnoj kulturi i srpskom kulturnom nasljeđu.*