VIŠEGRAD Momo Kapor, istaknuti slikar, književnik i hroničar našeg vremena, kaže kako je srećan što nije dočekao sudbinu protjeranih intelektualaca iz BiH.
On se, kaže, iz Sarajeva odselio u Beograd još davne 1946. godine, kao dječak sa devet godina. Kasnije, nakon što je izbačen iz Beogradske gimnazije, tri razreda je završio u Sarajevu.
`To su bile ključne godine u mom životu, kada se rađaju prve ljubavi, nižu neuspesi, ali i mali uspesi. Sarajevo je, zato, urezano u biografiju mog srca i moje duše. Dakle, svi kasniji napadi na mene adresirani su upravo na to moje administrativno porijeklo iz Sarajeva po rođenju`, kazao je Kapor.
Između njega i rodnog grada došlo je do razdora, što je kulminiralo 1972. godine, kada su se, kaže, razišli, nešto slično kao Džems Džojs i njegov rodni grad Dablin, o kome je sve najljepše napisao, a poslije dvadesete godine u njega se više nikad nije vratio.
`To su odnosi pisac - grad, koji često sa sobom nose strast i mržnju. Ja sam napisao 'Sarajevsku trilogiju'. Danas je, nažalost, Sarajevo jedini grad u regionu u koji se knjige njegove i moje 'Trilogije' unose i čitaju ilegalno. Ja nemam vremena da čekam da uđem u Sarajevo i da vidim svoje knjige posvećene rodnom gradu u izlozima knjižara i na policama biblioteka. Ali zato 'Trilogija' ima beskrajno vremena za to i ona će, bez svake sumnje, to dočekati`, kazao je Kapor.
Do sada je napisao četrdesetak knjiga, a u vašingtonskoj biblioteci imaju njegova 52 naslova jer su knjigama priključili i monografije koje je pisao o slikarima.
`Od svih tih silnih knjiga nijedna nikada nije objavljena u Sarajevu, niti je u tom gradu ikada ijedna moja slika bila izlagana`, tvrdi Kapor.
Za književnost Bošnjaka u BiH tvrdi da je u svojevrsnom ćorsokaku jer nisu uspjeli u namjeri da naprave lažnu Gerniku od Sarajeva, mada su o tome napravili pravu poetiku.
`Sva vrata su im bila i još su otvorena, a evo nikako ne uspevaju da izbace nijedno jedino novo književno ime, koje bi po značaju prešlo granice Sarajeva. A pored sarajevskih na raspolaganju su im štamparije širom Evrope i sveta, gdje ih iščekuju naklonjeni kritičari. U Sarajevu je, dakle, od Bošnjaka još najmlađi i najtalentovaniji pisac Abdulah Sidran`, ocijenio je Kapor.