Pozornica

Muharem Insanić: Hljebom hranim tijelo, a muzikom dušu

Aida Tipura

Hljeb hrani tijelo, a muzika dušu, rečenica je kojom se kroz čitav život vodio maestro Muharem Insanić, profesor muzičke teorije i umjetnički rukovodilac banjalučkog Kamernog hora i orkestra "Arion".

Rođen 1944. godine u Žepču, kao četvrto dijete od osmoro braće, odrastao je uz oca pekara i majku domaćicu.

`Živio sam u porodici koja je živjela uz hljeb. Hranila se hljebom, ali hranila i druge hljebom. Živjeli smo jako dobro, upravo zahvaljujući našem ocu, koji je bio veliki radnik, koji nas je zajedno sa majkom podigao i omogućio svakom od nas da izaberemo životni poziv. Neki od nas su završili fakultete, magistrirali, a neki su završili zanate. Bili smo u poziciji da biramo životni put`, priča Insanić.

Ljubav prema muzici vjerovatno su, dodaje, ponijeli još od malih nogu upravo zahvaljujući majci koja je svu svoju djecu uspavljivala pjesmom.

`Sigurno je da su nam te pjesme ušle u uši i da ta balkanska pjesma odmalena živi u nama. Izbjegavam namjerno govoriti sevdah, jer ga sada mnogi rabe. Ja sam apsolutno poklonik sevdaha, ali onog izvornog, nešto što je izdiferencirano iz jedne opšte umjetnosti. Taj sevdah pripada svim narodima na ovim prostorima`, ističe Insanić.

Poslije završene Muzičke škole u Banjaluci, Insanić je diplomirao na Muzičkoj akademiji u Sarajevu 1971. godine. Još kao student aktivno se uključuje u rad Muzičke omladine BiH, gdje je bio dugogodišnji član.

Prvi posao, sjeća se, dobio je u Bihaću.

`U to vrijeme smo ja i moja supruga, koja je takođe završila muzičku akademiju, dobili posao i stan u Bihaću. Nedugo nakon dolaska u ovaj grad osnovali smo Srednju muzičku školu, u kojoj sam radio kao muzički pedagog i dirigent mješovitog hora`, priča Insanić.

Ljubav prema muzici i umjetnosti Insaniću nije dala da stane, pa je tako u sedam godina koliko je proveo u Bihaću mnogo uradio za ovaj grad. Osniva ženski hor `Djevojke Krajine`, s kojima osvaja `Zlatni violinski ključ ` na Festivalu horova u Sarajevu, ali i pokreće `Liru`, prvi muzički časopis u BiH i drugi na prostoru tadašnje Jugoslavije.

Godine 1978. vraća se u Banjaluku, gdje je i proveo najveći dio svog života. Preuzima mjesto umjetničkog rukovodioca i dirigenta mješovitog hora RKUD `Pelagić`.

Iako je prilikom povratka u Banjaluku bilo i drugih primamljivih poslovnih ponuda, Insanićih ih, kaže, nije mogao prihvatiti.

`Dobio sam ponudu da radim kao direktor Muzičke škole, koju sam nekada pohađao. Međutim, to nisam mogao. Jednostavno, tu dužnost sam odbio, iz prostog razloga što su u to vrijeme radili profesori čiji sam ja bio učenik. Zamislite da ja budem direktor svojim profesorima. Tako divnim ljudima i tako divnim profesorima. To nisam mogao prihvatiti`, priča Insanić.

Prihvatio se, kaže, rada u amaterskom RKUD `Pelagić`, gdje je proveo punih 17 godina. I nikada, navodi, nije zažalio. Naprotiv, ističe, za to vrijeme ga vežu samo lijepe uspomene.

`Sa ansamblom sam prošao čitavu Evropu. Uspješno smo nastupali na skoro svim smotrama i festivalima tadašnje Jugoslavije i gostovali u mnogim zemljama Evrope donoseći svom društvu i gradu visoka priznaja i nagrade`, priča Insanić, posebno izdvajajući drugu nagradu koju je mješoviti hor `Pelagić` osvojio 1984. na Svjetskom muzičkom festivalu održanom u Midlzbrou (Velika Britanija), u kategoriji nacionalne muzike.

A kada su 1987. Muharem i Olga Insanić osnovali Muzičko-scensku agenciju `Arion` osnovni cilj bio im je bio da afirmišu mlade umjetnike i ansamble.

Međutim, nedugo nakon toga dolazi nesretni rat. A posebno s godinama rata, muzika im je, kako Insanić kaže, bila jedini stimulans, radost i podsticaj, ali i humanistički cilj i ideal. Pored muzike, Insanić odlučuje da nastavi i tradiciju svog oca, pa tako postaje vlasnik pekare u centru grada.

`U prostoru gdje su moji roditelji živjeli otvorio sam pekaru, misleći zaista da nemam razloga da idem, jer sam uvijek živio prirodno, skromno i normalno`, priča Insanić.

Umjetnik nije mogao dugo ni bez muzike. Tako u okviru `Ariona` 1995. godine osniva kamerni hor i orkestar. Do sada su održali oko 500 koncerata, na kojima su učestvovali afirmisani umjetnici iz cijele bivše Jugoslavije. Osnivanjem kamernog hora i orkestra `Arion` promovisali su ljepotu umjetničkog izražavanja i zbog toga dobijali česte pozive za nastupe.

Zajedno sa horom i orkestrom `Arion` Insanić je 2004. godine od Internacionalne lige proglašen humanistom godine uz dodjelu najvišeg humanističkog priznanja `Zlatne povelje mira - Linus Pauling`.

U svom desetogodišnjem radu `Arion` je snimio šest nosača zvuka. Posljednji, pod nazivom `Sjećanje na Francusku`, nastao je kao rezultat izuzetno uspješne turneje po Francuskoj 2004. godine, kada su se predstavili sa muzikom naroda BiH izvodeći i djela velikih svjetskih majstora.

Takođe, prošle godine su dobili veliko priznanje Internacionalne lige humanista za svoj rad na promovisanju kulture među mladima.

`Naš ansambl je jako mlad i učestvuje u novom kreiranju nacionalne i vjerske umjetnosti. 'Arion' je, simbolički gledano, dežurna stanica koja je dolazila uvijek tamo gdje je pomoć bila potrebna pjevajući pjesmu mira`, ističe Insanić.

Ističe da se i pored svih nevolja koje su zadesile naš grad, ljudi opet vraćaju umjetnosti i muzici kao lijeku za povrijeđenu dušu.

`Nažalost, u vremenu u kojem živimo istinske vrijednosti i dalje ostaju na margini. Razočaran sam što naša umjetnost i kultura koji bi trebali biti temelj državnosti nisu postavljeni na pravo mjesto`, kaže Insanić.

`Safikada`

Uskoro će Insanić, zajedno sa svojim saradnicima, ljubiteljima umjetnosti, pokloniti novo umjetničko djelo. Naime, poema `Safikada` prvi put će biti predstavljena u formi opere.

`Posebno mi je drago što ovo umjetničko djelo mogu podijeliti sa svojim prijateljima, profesionalcima ovog posla kao što su Slavko Podgorelac, moj prijatelj Saša Kovačević iz Novog Sada, koji će biti aranžer, i mnogo drugih umjetnika koji će dati veliki doprinos`, ističe Insanić, koji je zajedno sa Podgorelcem već uradio uvertiru.

`Sirov` materijal, navodi Insanić, trebao bi biti gotov do kraja godine. Ukoliko sve bude išlo po planu, prva izvedba opere `Safikada` mogla bi biti u jesen iduće godine.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije