SARAJEVO - Muzej Sarajeva već šestu deceniju čuva historijsku i kulturnu baštinu grada na Miljacki, a problema manjka novca nije pošteđen ni tokom obilježavanja ovog značajnog jubileja.
Ova kulturna institucija svojevrsni je arhivar događaja u gradu kroz koji su prošle različite civilizacije i ostavile duboke tragove. Muzej u Sarajevu bilježi susret kultura Istoka i Zapada, kao i tri rata u posljednjih 100 godina.
Djelatnici Muzeja Sarajeva su povodom 60 godina postojanja i rada ove kulturne institucije još prošle godine organizovali nekoliko skromnih programa, izložbi i predavanja.
Amra Madžarević, direktorica Muzeja, kaže da je repertoar obilježavanja jubileja uključivao i veliku izložbu posvećenu šezdesetogodišnjoj historiji Muzeja, te objavljivanje monografije Muzeja Sarajeva, ali da su ti planirani programi propali zbog nedostatka novca.
Dom Oružanih snaga u četvrtak je bio domaćin svečanoj akademiji kojom je Muzej Sarajeva obilježio šest decenija postojanja i rada. Međutim, iako je riječ o značajnoj instituciji, kao i pažnje vrijednom jubileju, sala Doma bila je poluprazna, a Akademiju nije obilježilo ni prisustvo zvaničnika iz političkog vrha grada, Kantona Sarajevo i Federacije BiH.
Muzej Sarajeva osnovan je 1949. godine. Prvobitno je bio smješten u zgradi Vijećnice u potkrovlju. Godine 1954. Muzeju je dodijeljena zgrada bivše Sudačko-šerijatske škole i u njoj je bio smješten do 1993. godine. Potom ova zgrada biva vraćena vlasniku da bi bila korištena kao objekat Fakulteta islamskih nauka, a Muzej i njegove postavke se smještaju u vlastiti depadans prostor starog hrama (gdje je već bio smješten Muzej Jevreja BiH).
Amra Madžarević kaže da danas Muzej ima šest objekata, ali da su to depadansi muzeja poput Svrzine kuće, Despića kuće, Brusa bezistana, Muzeja Jevreja, Muzeja Sarajevo 1878 - 1918, Muzeja Alije Izetbegovića. "Još smo 'beskućnici'. Iako nam po odluci Vlade Kantona Sarajevo pripada zgrada stare Hastahane na Marindvoru, zbog nemogućnosti rekonstrukcije Muzej je raštrkan", ističe Madžarevićeva.
Muzej Sarajeva, s trenutnim sjedištem u Vili Koste Hermana, eksponate čuva razvrstane u devet tematskih zbirki: arheološkoj, etnološkoj, orijentalnoj, austrougarskoj, umjetničkoj, jevrejskoj, zbirci 20. stoljeća, zbirci Stjepana Mezea i zbirci pomoćnih predmeta.
"Unutar ovih zbirki postoji i veliki broj kolekcija. Tu je kolekcija nošnji, starih zanata, oružja, slikarstva, kiparstva, a posjedujemo i fototeku sa dvadesetak hiljada fotografija, kao i stručnu biblioteku", objašnjava Madžarevićeva.
Tvrdi da je iz godine u godinu sve veća posjećenost depadansa Muzeja Sarajevo. Kaže da je Muzej nezaobilazni dio turističkih tura, ali i nastavnih programa osnovnih i srednjih škola.
Pored toga što čuva kulturno-historijsko nasljeđe grada, Madžarevićeva napominje da Muzej Sarajeva ima i izdavačku djelatnost, a bavi se i arheološkim istraživanjima.
Ova kulturna institucija, između ostalih, izdala je publikacije "Sarajevo od najstarijih vremena pa do sada", "Ulice i trgovi Sarajeva", te monografije o Svrzinoj i Despića kući.
Amra Madžarević ističe da su djelatnici ovog muzeja uradili i značajna arheološka istraživanja na lokalitetima Butmir, Debelo brdo, Kotorac, Ilidža, Tašlihan, u haremu Kalin hadži Alijine džamije, u Krivoglavcima i na Bijeloj tabiji.