Iako je Akademija umjetnosti tokom devetogodišnjeg rada izvela na put veliki broj mladih umjetnika, vrlo mali broj njih nastavio je da se bavi umjetnošću. Većina diplomaca još je nezaposlena.
`Iz čestih susreta s mladim umjetnicima saznala sam da većina njih nema sredstava za bavljenje umjetnošću, pa se najčešće zapošljavaju u školama`, rekla je Suzana Vukmir, šef medijskog tima UNS `Geto`.
Posao prosvjetnog radnika, tvrdi, nije loš, ali cilj upisivanja Akademije gotovo svih studenata bio je da postanu slobodni umjetnici.
`Mi na Akademiji imamo pedagošku grupu predmeta i studenti po završetku mogu zaposlenje tražiti u školama. Mnogi bi željeli biti slobodni umjetnici, ali status slobodnog umjetnika kod nas još nije regulisan. Da jeste, taj zakon bi im pružao socijalnu sigurnost i bio bi im dodatni podsticaj za trud i dokazivanje`, rekao je Milorad Kenjalović, dekan Akademije umjetnosti u Banjaluci.
Složio se sa činjenicom da ulaganja u umjetnost nisu velika, ali smatra da uspjeh nije nedostižan.
U Ministarstvu prosvjete i kulture RS kazali su da novac koji izdvajaju nije predviđen samo za mlade ili samo za starije afirmisane umjetnike, nego za sve njih.
`Budžetom je za 2007. godinu predviđeno 600.000 KM za finansiranje projekata svih umjetnika putem javnog poziva, a trenutno je u izradi i zakon o statusu slobodnih umjetnika`, rekla je Duška Golić, portparol Ministarstva prosvjete i kulture RS.
Mladi umjetnici u gradu neprestano ispoljavaju svoje nezadovoljstvo statusom koji uživaju i zalaganjem kulturnih institucija za njihovu afirmaciju.
`Ako je misija umjetnosti izražavanje angažovanog stava i provociranje na razmišljanje neograničenim sredstvima izražavanja, zašto je onda u kulturnim i drugim institucijama bilo kakvo manifestovanje samosvijesti, autonomije i drskosti da se izraziš na sebi svojstven način automatski odbacivano i bez pokušaja uvida`, svakodnevno se pita Tijana Šušnica, akademski slikar i koordinator kulture UNS `Geto`.
Stotine studenata s Akademije još su neafirmisani i neformirani umjetnici, navodi Tijana Šušnica, koja je bila jedan od učesnika performansa `Presipanje iz šupljeg u prazno`, kojim je javnosti prezentovano zalaganje kulturnih ustanova za afirmaciju mladih umjetnika.