TREBINJE - U susret 100. godišnjice rođenja poznate evropske umjetnice Ksenije Kantoci, koja je živjela i radila u Zagrebu, a rodila se i dio djetinjstva provela u Trebinju, u Muzeju Hercegovine otvorena je izložba crteža i vajarskih radova ove umjetnice.
Izložbu upriličenu povodom 55 godina rada Muzeja Hercegovine i proslave Miholjdana u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, koja predstavlja slikarkin opus od 1954. do 1984, otvorio je Nikola Sekulović, predsjednik Skupštine opštine Trebinje.
Tom prilikom je istakao da je u pitanju jedinstven kulturni događaj za Trebinje, jer je ovim dokazano da je ovaj grad jedinstven duhovni i kulturni prostor koji spaja i sličnosti i različitosti.
`Radovi Ksenije Kantoci stvorili su neraskidivi i čudesni spoj između čovjeka i kamena sa koga je ponikla i koga je, iako malena, u srcu u svijet ponijela`, rekao je Sekulović.
Izrazio je zahvalnost svima onima koji su pomogli da se u Trebinju vidi jedinstven i bogat vajarski i likovni opus Kantocijeve iz fundusa zbirke umjetničkih radova Galerije prijateljstva.
O djelu i razvojnom putu ove umjetnice govorila je Biserka Rauter-Plančić, viši kustos galerije `Plovićevi dvori` iz Zagreba, istakavši da je Kantocijeva u svojim skulpturama i crtežima proniknula u pravu prirodu božjih stvorenja, muškaraca, žena, djece, životinja, drveća, kamena, zemlje.
Ocijenila je da je po ekskluzivnosti kiparskog opusa, stvaralaštvo Ksenije Kantoci jedinstveno i da je u samom vrhu evropske skulpture 20. vijeka.
`Njeno nastojanje da udahne život u svaku poru materije i dojmljivu jednostavnost kojom uspijeva dočarati senzibilni odnos majke i djeteta ili tankoćudne niti obiteljskog zajedništva, želja da kreativnim činom, skulpturom, reljefom ili crtežom iskaže zahvalnost vjernika za iskupiteljske muke raspetoga i, na posljetku, nadahnuto tumačenje mitoloških tema i predočavanje alegorijskih sadržaja, jedinstveni su u vremenu i prostoru naše kulture`, istakla je Rauter-Plančićeva.
O religioznosti u djelu Ksenije Kantoci govorio je biskup mostarsko-duvanjski Ratko Perić.