Beogradski sajam knjiga i ove godine opravdao je epitet jednog od najvećih i najboljih književnosajamskih manifestacija u Evropi.
Pod svoje okrilje 52. beogradski sajam knjiga primio je 800 izlagača iz 21 zemlje svijeta i čitalačkoj publici iz Srbije i regiona priredio nesvakidašnju književnu čaroliju.
`Sajam otvaram sa dvojakim osećanjem: osećanjem dubokog poštovanja prema piscima koje sam voleo i od kojih sam učio i osećanjem da je i na mene došao red da goste pozdravim rečima: Dobrodošli na sajam knjiga`, istakao je na otvaranju sajma poznati dramski pisac Dušan Kovačević.
Njega je kaže, u početku zbunio poziv da stoji na mjestu gdje su prije njega stajali pisci njegove mladosti, `pisci koje ste voleli dok ste neosetno učili jezik predaka, lako i lepo, uz uzbuđenje čitanja koje samo detinjstvo nosi`.
`O knjigama je toliko toga napisano, ali o životima pisaca, bibliotekara ili izdavača veoma malo. Život naš obični, svagdašnji, najlepša je i najznačajnija priča ili pesma`, smatra Kovačević.
Hale 1 i 14 od 22. do 28. oktobra bile su sjedište svjetske literatne elite, a više od 300.000 posjetilaca tražilo je svoju knjigu `za sva vremena`, kako je glasio osnovni moto ovogodišnjeg sajma. Sajam u Beogradu bio je idealna prilika da se domaći i inostrani izdavači prikažu u što boljem svjetlu, tako da su učesnici pribjegavali i marketinškim trikovima. Neki su hostese oblačili u stare kostime i one su `vrbovale` posjetioce da dođu na štand tog izdavača, neki su od svog štanda pravili velelepna zdanja, kao što je to bio slučaj sa beogradskim `Platoom`, dok su drugi otvarali nove ulice sa imenima naših poznatih književnika kao što je Nikola Vukolić prigodnim programom na sajmu otvorio Ulicu Petra Kočića, povodom 690 godina od rođenja tog krajiškog tribuna.
Toj književnoj euforiji pomogli su pisci koji su u toplom razgovoru sa čitaocima dobijali energiju za sljedeću knjigu, ali i šarene naslovnice novih izdanja koje su mamile poglede znatiželjnika sa štandova. Rijeke posjetilaca su uživale u pripremljenim književnim radostima i žurile da kupe knjige čije su naslove zapisivali na papirićima ili nosili u sebi. Interesovanje za knjigu je bilo izrazito veliko, ali u kupovini omiljene literature jedan faktor je bio važan - novac je malo `kočio` kupovinu omiljenih naslova, ali su ipak nalažena sredstva da ponešto bude i kupljeno. Ono što je obradovalo i izdavače i pisce je da su knjige ptretežno kupovane za poklone voljenim osobama.
Počasni gost ovogodišnjeg sajma knjiga bila je Italija, koja se publici predstavila nastupom pod nazivom `More`. Pored mnoštva programa u čast gostiju iz Italije, publika je uživala i u druženju sa desetak pisaca, među kojima su bili Fler Jegi, koja je govorila na otvaranju sajma, Klaudio Margis, ovogodišnji kandidat za Nobelovu nagradu za književnost i Serđo Romano, bivši diplomata i autor nekoliko djela o političkim odnosima.
Sajam je bio u znaku Dositeja Obradovića i prosvjetiteljstva, odnosno 200. godišnjice od njegovog dolaska u Srbiju. Zbog toga je na sajmu otvorena i izložba o životu i djelu Dositeja Obradovića, autorke Ljiljane Čubrić u realizaciji Muzeja Vuka i Dositeja iz Beograda. Još jedna izložba koja je plijenila poglede publike je postavka o životu i djelu Prima Levija, koju je otvorio Đovani Tezio, profesor Centra za naučne studije iz Torina. Od prvog dana gosti sajma mogli su da uživaju u izloženom legatu Veljka Petrovića, zbirci Veljka i Mare Petrović, poklonjenoj gradu Beogradu 1970. godine.
Projekat koji je izazvao oduševljenje prisutnih bio je `Tramvaj zvani knjiga`, program Biblioteke grada Beograda, koji je podrazumijevao promociju italijanskih izdanja u vožnji posebnim tramvajem koji je svaki dan saobraćao od Karaburme do Banovog brda.
Ova godina će ostati zapamćena i po tome što je na sajmu knjiga prvi put dodijeljena i nagrada `Dositej Obradović` stranom izdavaču za kontinuiran doprinos na promociji srpske kulture, a prvi dobitnik je Lojze Vizer, osnivač i vlasnik Izdavačke kuće `Vizer Ferlag` iz Klagenfurta.
Sa više od 200 književnih programa i bogatom ponudom i učešćem svih značajnijih izdavača iz regiona i svijeta zatvorena je posljednja stranica ovogodišnjeg Beogradskog sajma knjiga.
Izdavači iz BiH
BiH se u Beogradu predstavila sa više stotina zapaženih izdanja, a učešće na toj manifestaciji uzeli su Udruženje izdavača i knjižara BiH, Udruženje izdavača RS, Udruženje izdavača i knjižara Banjaluke, `Šahinpašić` iz Sarajeva, `Besjeda` i Zadužbina `Petar Kočić`, `Glas srpski`, te knjižara `Litera` i biblioteke Univerziteta iz Banjaluke, kao i biblioteke iz Dervente, Doboja i Prijedora.
Vukolić kod ambasadora Kanade u Srbiji
Nikoli Vukoliću, direktoru Zadužbine `Petar Kočić`, upriličen je prijem kod ambasadora Kanade u Srbiji Roberta Mekdugala.
`Ambasador mi je čestitao na dosadašnjem radu i obradovao me time što poznaje rad Zadužbine, a pogotovo njene edicije 'Prevodi'. Pozvao me na saradnju, što sam prihvatio, tako da će Zadužbina, najvjerovatnije do sljedećeg sajma, objaviti bar jednu knjigu nekog kanadskog pisca`, rekao je Vukolić.