Nezavisna scena, kao važan segment kulture i inicijator značajnih događaja u BiH, još nije prepoznata od strane institucija gradskih i državnih vlasti. Većina njenih aktera muku muči sa finansiranjem i obezbjeđenjem podrške za svoje projekte, a zajednički ističu da je ključni problem nepostojanje strategije razvoja ove oblasti.
`Postojeće kulturne institucije nisu u mogućnosti da uposle i apsorbuju nove generacije umjetnika i kulturnih radnika. Nezavisna scena je potrebna kao korektiv i dopuna postojećim institucijama kulture da kultura ne bude homogenizovana, da ne bude zatvorena i dovoljna sama sebi`, ističe Radenko Milak, predsjednik Organizacije umjetnika `Protok` iz Banjaluke.
SISTEMATSKA RJEŠENJA
Iako su prošle godine uz pomoć grada realizovali svoje značajne projekte, poput internacionalnog projekta `Continental Breakfast`, Milak naglašava da je potrebno sistemski riješiti status nezavisne kulturne scene.
`Trebalo bi pokušati riješiti njen status na lokalnom i državnom planu. Susrećemo se sa situacijom da se 'amaterizam u kulturi' kontinuirano finansira i podržava, a da to nije riješeno nikakvim dokumentom za nezavisnu kulturnu scenu koja često okuplja akademske umjetnike`, kaže Milak ističući da ni gradske vlasti ni Ministarstvo prosvjete i kulture RS nemaju jasno definisanu kulturnu politiku.Dobrinka Maksimović, viši stručni saradnik u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, ističe da je ove godine napravljen pomak u strategiji finansiranja jer je raspisan javni poziv za sufinansiranje projekata i programa javnih potreba u kulturi iz budžeta RS za 2007. godinu.
`Formirane su uskostručne komisije, koje će odlučivati o umjetničkom kvalitetu projekata, koji su pristigli na poziv`, kaže Maksimovićeva napominjući da su ta sredstva upravo namijenjena za nezavisnu kulturnu scenu.
INICIJATIVA
Zbog navedenih, ali i mnogih drugih problema s kojima su suočeni, banjalučke umjetničke organizacije `Jazavac`, `Protok`, `Race`, `Vizart` i `Fenix art`, na osnovu člana 70 Statuta grada Banjaluke, pokrenuli su inicijativu rješavanja problema finansiranja nezavisne kulturne scene od 2008. godine
.`Organizacije iz različitih umjetnosti kao što su dramska, likovna, filmska, multimedijalna dokaz su razvoja banjalučke nezavisne kulturne scene, koja danas uspješno realizuje projekte i veće po značaju nego zvanične državne institucije RS u kulturi`, kaže Mario Lukajić, glumac i predsjednik Gradskog pozorišta `Jazavac`, koje je prošle sedmice pokrenulo kampanju `Budite dio naše istorije`.
`Cilj naše kampanje je da se pozorištu 'Jazavac' omogući normalan rad u svojoj pozorišnoj zgradi i da se riješi problem finansiranja nezavisne kulturne scene u Banjaluci, koje sad nije zakonski uređeno`, kaže Lukajić. Prijedlog njihove inicijative je da se u budžetu grada u 2008. godini uvrsti nezavisna scena kao zasebna cjelina te da se uzme u obzir kvalitet projekata koji treba da bude proporcionalan finansijama.Milenko Šajić, portparol Administrativne službe grada Banjaluka, vjeruje da će završetak izgradnje Doma mladih djelimično riješiti problem prostora za realizovanje projekata nezavisne scene.
Prema njegovom mišljenju, ovaj objekat će sadržavati amfiteatar sa manjom scenom sa 690 sjedećih mjesta, veliku salu multifunkcionalne namjene i malu salu. `U samom objektu će biti moguće organizovati različite aktivnosti i programe, a sam model funkcionisanja će definisati Komisija za mlade Skupštine grada i Omladinski savjet`, ističe Šajić.
Jedna od rijetkih organizacija koja je od grada Banjaluka dobila prostor za korištenje je UNS `Geto`.
`Mi smo u tom prostoru gdje već šestu godinu održavamo razne kulturne i muzičke programe, ali postoji jak pritisak nekih moćnika kako bi nas izbacili iz tog prostora i tu otvorili neki noćni klub ili nešto slično`, kaže Aleksandar Mujčinović, program koordinator za međunarodne projekte UNS `Geto`, dodajući da je slična situacija i u ostatku BiH, na iste probleme nailaze kolege iz Prijedora, Sarajeva, Mostara...
PROFILISANA PUBLIKA
Husein Oročević, urednik media centra OKC `Abrašević` iz Mostara, smatra da je nezavisna kultura stvorila svoje mjesto kada je riječ o publici i poznavaocima umjetnosti.`Nezavisna kultura usko sarađuje sa kulturnjacima iz zapadne Evrope, kada je riječ o najzanimljivijim događajima u BiH oni dolaze uglavnom preko nezavisne scene.
To dokazuje i profilisana publika, koja redovno prati sve naše događaje`, kaže Oročević napominjući da na prostoru Mostara oni već 11 godina rade značajne festivale i različite programe. Međutim, po njemu, gradske vlasti, ali i vlasti na nivou BiH moraju prepoznati značaj onoga što je uradila nezavisna kultura da bi tek onda mogli razgovarati o nekom sistemskom rješenju za nezavisnu kulturu.
`Sve do trenutka dok se to ne prepozna mi ćemo ostati u zapećku, zaleđeni, na margini kulturnih dešavanja i neće doći do onoga što mi priželjkujemo, a to je ozbiljna rasprava o tome kuda i za kakve kulturne programe odlazi novac poreskih obveznika`, ističe Oročević.