Pjesnik NikolaBaćo Vujnović dobitnik je prve nagrade na jednoj od prvih manifestacija "Sarajevski dani poezije" iz ruku predsjednika žirija nobelovca Ive Andrića. Ovaj poeta, koji je rođen u mjestu Panik kod Bileće 1933. godine, napisao je zbirku pjesama "Zavjet dalekom snu", koja sadrži njegove pjesme stvarane tokom 50 godina stvaralačkog naboja, a koju su objavile "Nezavisne novine". Vujnović za "Nezavisne" govori o poeziji, stvaralačkom nadahnuću, razočarenju, ratnom vihoru...
NN: Naslov knjige izvučen je iz jednog stiha. Možete li nam reći šta za Vas znači ta sintagma `Zavjet dalekom snu`?
VUJNOVIĆ: Knjiga `Zavjet dalekom snu` je u mom snu dugo stvarana jer još kao mali sanjao sam da napišem knjigu i da se bavim poezijom. Tada su književnici i pjesnici bili za mene nešto daleko, kao nešto nadljudsko i želio sam da ih donekle slijedim. No, moj životni put je bio dosta težak i sve se to nekako odugovlačilo. Bio sam uporan i zakleo sam se na književnoj manifestaciji u Zagrebu 1957. godine da ću da postignem ono što su postigli moji književni uzori. I taj moj zavjet je ostao u mojoj podsvijesti sve dok ga nisam ispunio u saradnji i uz pomoć `Nezavisnih novina`.
NN: Bilo je perioda kad ste više stvarali i perioda kad ste malo `sakrivali`svoj stvaralački nagon...
VUJNOVIĆ: Intenzivno sam stvarao od 1955. do 1965. godine. Tada smo se okupljali u Univerzitetskom književnom klubu i Klubu radnika pisaca u Sarajevu i vrlo često organizovali književne večeri. Slovio sam kao jedan od perspektivnijih mladih pjesnika. Na `Danima sarajavske poezije` dobio sam prvu nagradu od predsjednika žirija Ive Andrića. Sav taj moj brzi uspon u onom socrealizmu uslovio je da su me gurali na razne političke funkcije, tako da je to, na određeni način, umanjilo moju kreativnost. Poslije sam se posvetio nauci, ali sam čitavo vrijeme pisao stihove.
NN: Stvarali ste kad je bilo najteže u BiH, za vrijeme rata. Šta Vas je baš tad poticalo?
VUJNOVIĆ: U ratu sam zatečen na jednoj vrlo visokoj funkciji, a povukao sam se razočaran cijepanjem na nacionalne stranke. Međutim, rat me nije ostavio na miru i mene je mnogo toga stiglo kao i ostale moje sugrađane. Sve mi je uništeno, samo što sam spasio jednu fasciklu. Kaže se: `Kad topovi zabruje, muze zaćute`. U mene je bilo obratno jer se u meni stvorio inat, revolt, bunt protiv tog rata. Tada sam počeo da pišem antiratne pjesme i to je bio početak mog novog afiliranja.
NN: Okrenuti ste tradicionalnoj poeziji, gdje je rima jako izražena. Jesu li na Vas nisu uticali moderni tokovi u poeziji i slobodni stih?
VUJNOVIĆ: Vodim porijeklo iz jedne porodice u kojoj su mi i djed i otac guslali i pjevali. Volio sam te narodne pjesme. Jednostavno, nisam mogao da se odvojim od jedne lijepe poezije, od rime, stiha i čitavo vrijeme kad sam pisao držao sam se toga. Pojava modernizma i podjela na moderne i klasične pjesnike u Sarajevu bila je jako izražena, ali nikad se nisam pokorio tome.
NN: Jedan ciklus u ovoj zbirci posvećen je rodoljubivim pjesmama. Nekako, kao da se niste nikad otrgnuli od te rodne grude i da vam je to bio jak poticaj za poeziju.
VUJNOVIĆ: Odmah poslije Drugog svjetskog rata bila je ideja da se djeca sa sela kupe i odu na neke zanate. Mene su odveli u Sarajevo za koje ja nikad nisam čuo ni da postoji, kao da sam u Ameriku otišao. Rođen sam pokraj rijeke Trebišnjice u kamenjaru, u ambijentu gdje trepti i ljepota i dobrota i poštenje i ona suptilna veza između prirode i čovjeka. Tako svemu dajem život, i onome što je izgorilo na suncu i onom korijenu, koji preko dana gori, a noću se aktivira. Iako sam odrastao u Sarajevu, ostala je u meni ta moja rodna gruda.
Ljepota duše
NN: Šta je za Vas poezija?
VUJNOVIĆ: Ovo su moji stihovi: `Poezija sobom ko snena ljepota ispunjava dušu ljudskoga života, zbog čega ljudi u životu često u ljepoti traže svojoj duši mjesto`. Ona je za mene jedna ljepota duše. Tijelo je forma, a duša je sadržaj čovjeka, ona ga ispunjava.
Promocija `Zavjeta dalekom snu`
Promocija knjige `Zavjet dalekom snu` održaće se sutra naveče u 19 časova u biblioteci `Petar Kočić` u Banjaluci.
Pored autora, na promociji će učestvovati recenzent Ivo M. Andrić, pjesnik Ranko Preradović, Dobrica Agatonović Aga, glumac NP RS, i urednik izdanja Ranko Čupeljić.