SARAJEVO - Bibliotečki odjel Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu čuva vrijedne rukopise i knjige, a u depoima ove biblioteke ima knjiga koje su štampane u 15. stoljeću.
Olga Lalović, šef Bibliotečkog odjela Zemaljskog muzeja, ističe da je daleko najvrednija "Sarajevska Hagada".
"Vrijednost ove knjige je neprocjenjiva. Kada bi država 'Hagadu' prodala Jevrejima garantujem vam da bismo mogli bez problema živjeti narednih 50 godina", kaže Lalovićeva.
Počeci utemeljenja biblioteke Zemaljskog muzeja BiH vezuju se za osnivanje Muzejskog društva u Sarajevu 1884. godine.
"Od 1888. do 1969. godine Zemaljski muzej BiH, pa tako i biblioteka, bili su smješteni u prostorima Penzionog fonda, u Ferhadiji, preko puta sarajevske katedrale. Preseljenjem muzeja u novu zgradu, koju je projektovao Karlo Paržik, biblioteka je dobila svoj prostor, u kojem se i danas nalazi", kaže Lalovićeva.
Ističe kako biblioteka djeluje 120 godina, te da se njen knjižni fond stalno uvećavao, tako da danas posjeduje 250.000 svezaka, časopisa, monografija, knjiga, novina, rukopisne građe...
"Većina literature je iz oblasti arheologije, historije, etnologije, folkloristike i prirodnih nauka: geologije, botanike i zoologije", navodi Lalovićeva.
Biblioteka posjeduje i dvije inkunabule, te veliki broj rijetkih knjiga štampanih između 1500. i 1800. godine. Na povezima ovih knjiga nalaze se exlibrisi, odnosno oznake s podacima o vlasništvu.
Najvrednije knjige poput "Hagade", starih misala, đuzova Mehmeda Fatiha, kao i dio plašta posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, čuvaju se u posebno operemljenoj sef-sobi, koja je pregrađena staklom. Ulazak u sobu zaštićen je šifrom koju zna nekolicina ljudi. Za pristup sobi je potrebno posebno odobrenje direktora, koje se izdaje uglavnom istraživačima.
U muzeju zvanično ne govore o tome da se original "Hagade" navodno čuva na drugom mjestu.
"Sarajevska Hagada", iluminirani kodeks koji potiče iz srednjovjekovne Španije, smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste, a u posjedu Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu nalazi se od 1894. godine.
Muzej je, kako kaže Lalovićeva, ovu knjigu otkupio od sarajevske jevrejske porodice Kohen, a o tome kako je ova knjiga našla put do Sarajeva još u 15. stoljeću ispredene su mnoge priče, kao i o tome kako je opstala u ratovima.
U Drugom svjetskom ratu "Hagadu" su spasili muzejski radnici Derviš Korkut i Jozo Petrović, a u ovome posljednjem ratu profesor Enver Imamović pod granatima je izvukao knjigu iz muzeja.
Jevreji proslavljaju Pesah, praznik oslobođenja iz egipatskog ropstva, tradicionalnom seder večerom, čitajući "Hagadu", knjigu o izbavljenju. Svaka jevrejska porodica ima "Hagadu", a one bogatije su u to davno zlatno doba Španije mogle sebi da priušte i luksuzne, posebno izrađene.
Sadržaj "Sarajevske Hagade" ispisan je krasnopisom na prerađenoj i istančanoj koži, u periodu kada papir još nije ušao u masovnu upotrebu.
Namještaj u čitaonici star 120 godina
Odjel biblioteke Zemaljskog muzeja u Sarajevu posjeduje tri depoa, a knjige su poredane po godinama, odnosno po stoljećima. U holu su izložbeni primjerci knjiga koje se mogu kupiti.
U čitaonici su stolovi, stolice i vitrine stare 120 godina, te pisaće mašine koje su korištene prije dva stoljeća.
Bibliotečka građa nabavljana je kupovinom, razmjenom, poklonom...
"Mi smo stalno sakupljali knjige, građu, i kada je osnovana Nacionalna i univerzitetska biblioteka dosta toga smo joj darovali, kao i Orijentalnom institutu", kaže Olga Lalović.