BANJALUKA - Poznati srpski pisac Branko Ćopić prije 25 godina tragično je napustio ovaj svijet, u kojem je, vjerovatno, prestao nalaziti razloge za smijeh, kojeg su bile prepune njegove knjige, a i sam autor.
Kako pisce, osim po knjigama, pamte i po anegdotama koje idu uz njih, za Ćopića je valjda najkarakterističnija ona koja govori o tome kako su se na ulicama mnogi prolaznici zaustavljali glasno izgovarajući: "Gle, Branko Ćopić! Eno Branka! Pogledajte, ono je Branko Ćopić!" To ga je nerviralo, pa jednom nije mogao da se uzdrži, već je sredovječnoj ženi ljutito uzvratio: "Pa šta ako je Ćopić, nije međed!"
Fondacija "Branko Ćopić" u Banjaluci, koja je osnovana kako bi čuvala uspomenu na ovog istaknutog književnika, osmislila je niz dešavanja u njegovu čast.
"Promijenili smo koncepciju obilježavanja pomena na Ćopića i ove godine će cijela godina biti u njegovom znaku. Centralna manifestacija je večeras u Banskom dvoru", rekao je juče Svetozar Ličina, predsjednik Fondacije "Branko Ćopić", i dodao da će danas cvijeće ispred spomenika Branku Ćopiću položiti članovi Fondacije i učenici banjalučke škole koja nosi ime poznatog pisca.
Književnik Ranko Pavlović je istakao kako tvrdnja da najveću snagu isijava ono umjetničko djelo u kome je lokalno uzdignuto do univerzalnih vrijednosti, u kome je posebno postalo opšte, istinsku potvrdu nalazi u cjelokupnom, a naročito pripovijednom opusu Branka Ćopića.
"Ovaj pisac pretežno krajiških motiva, poput svog slavnog prethodnika Petra Kočića, teme je nalazio u folklornom zavičajnom miljeu i snagom imaginacije uznosio ih na književnu trpezu", kazao je Pavlović.
On je naveo da se bez obzira na tu činjenicu kod Ćopića mogu prepoznati univerzalnost i slobodno praviti paralele između "podgrmečke rječice Japre i Tvenovog moćnog Misisipija, na čijim obalama, poput nemirnih Ćopićevih dječaka, Tom Sojer i Haklberi Fin raznim nestašlucima obogaćuju siromašno djetinjstvo".
"Djela Branka Ćopića treba objavljivati i čitati i oslobađati se ideoloških natruha, ako ih je - ko zna zašto, jer za to sigurno nije bilo povoda i razloga - još ponegdje i u nečijoj svijesti ostalo", zaključio je Pavlović.
Ćopić je počeo da piše još kao đak Učiteljske škole u Banjaluci. U partizanskom pokretu učestvovao je od 1941. godine i tokom rata nastavio s pisanjem, a poslije rata završio je Filozofski fakultet u Beogradu.
Pored tri romana: "Prolom", "Gluvi barut" i "Ne tuguj bronzana stražo", poznate su njegove pripovijetke: "Rosa na bajonetima", "Surova škola", "Odabrane ratne pripovijetke", "Izabrane humorističke priče", "Dragi likovi", "Doživljaji Nikoletine Bursaća", a za "Baštu sljezove boje" je dobio Njegoševu nagradu.
Objavio je preko petnaest knjiga za djecu, među kojima pripovijetke "Bosonogo djetinjstvo" i roman "Orlovi rano lete", koje ga svrstavaju u elitu najboljih dječjih pisaca svih vremena s prostora bivše Jugoslavije. Njegova "Ježeva kućica" je decenijama omiljeno štivo za djecu.
Ovaj krajiški literarni mag okitio se i NIN-ovom nagradom 1958. godine za roman "Ne tuguj bronzana stražo".
Djela su mu prevođena na engleski, njemački, francuski i ruski jezik. Bio je član Srpske akademije nauka i umjetnosti i Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Iako je i sam pripadao narodnooslobodilačkom pokretu, Ćopić je kritički gledao na stvarnost, pa je u tom duhu nastala i njegova "Jeretička priča", zbog koje je kasnije trpio velike napade Komunističke partije, koja je bila na vlasti, državnih organa, pa i samih kolega. Ovaj pritisak je vjerovatno uticao i na Ćopićevu odluku da okonča svoj život.
Književno veče
Veče posvećeno Ćopiću pod nazivom "Zavičajni vidici Branka Ćopića" biće održano večeras u 19 časova u Vijećnici Kulturnog centra Banski dvor u Banjaluci.
U okviru večeri biće promovisano obnovljeno izdanje poznate Ćopićeve knjige "Bašta sljezove boje", u izdanju "Školske knjige" iz Novog Sada.
O Branku Ćopiću i pomenutoj knjizi će govoriti književnik Ranko Pavlović i Svetozar Ličina, predsjednik Fondacije "Branko Ćopić".
U večeri će, s nekoliko scenskih prikaza, učešće uzeti i učenici Osnovne škole "Branko Ćopić" iz Banjaluke.