BANJALUKA - Izložba "Godine neorealizma - smjernice italijanske fotografije (1945 - 1965)" otvorena je u utorak u Muzeju savremene umjetnosti (MSU) RS u Banjaluci.
Oko 240 fotografija 30 italijanskih autora, čiji nastanak i razvoj prati i razvoj neorealizma u italijanskoj filmskoj produkciji, prvi put je predstavljeno banjalučkoj publici zahvaljujući foto-galeriji "Lang" iz Samobora, koja je inicirala međunarodni projekat u kome su, pored MSU RS, učestvovali i RT RS, Cenar vizuelnih umjetnosti "Batana" iz Rovinja, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika iz Zagreba, Muzej savremene umjetnosti Vojvodine iz Novog Sada i Kulturni centar Beograda.
Prema riječima Želimira Koščevića, programskog savjetnika foto-galerije "Lang", o fotografiji neorealizma se zapravo malo znalo. Zahvaljujući entuzijazmu Italijanskog saveza fotografskih udruženja, taj materijal je sačuvan, ali je rasut u nizu kolekcija.
"Jedna grupa entuzijasta iz Udruge italijanskih fotografa prikupila je cijeli materijal na jednom mjestu i od njega napravila spektakularnu izložbu. Iz italijanske kulture znamo za film neorealizma, literaturu neorealizma, ali o fotografiji zapravo se gotovo i nije znalo. Moram reći da je izložba u ovim krajevima senzacija i da će to, posebno mladoj generaciji, biti otvorena knjiga iz koje mogu naučiti mnogo šta", rekao je Koščević.
Dodaje da su pokretne slike otišle, a trajne ostale, "isprva gotovo zaboravljene, onda arhivirane, zatim ponovo pogledane i kritički valorizirane".
"Ne znači da su pokretne slike manje vrijedne. I one su dio kulture s kojom pomalo nostalgično očijukamo iz našeg globalnog sela, prisjećajući se, ne samo vlastite specifičnosti već i posebnosti kojima je nekoć obilovala Europa", istakao je Koščević.
On je dodao da je izložba fotografija italijanskog neorealizma prvi put prikazana prije nekoliko godina u Roterdamu, a banjalučkoj izložbi prethodile su postavke u Rovinju, Zagrebu i Novom Sadu.
Kako je naveo Živko Grozdanić, direktor Muzeja savremene umjetnosti Vojvodine iz Novog Sada, značaj izložbe posvećene neorealizmu je i u tome što ona predstavlja prvi regionalni projekat između Srbije, Hrvatske i Republike Srpske.
"Projekat je imao ideju i da pokaže aspekt onoga što će se dešavati ovde, jer je u budućnosti evropska ili srednjoevropska produkcija potpuno nezamisliva ako se ne radi u koprodukciji. Na polju kulture se mora sarađivati", rekao je Grozdanić.
Operativni dio posla za ovu postavku radilo je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika. Prema riječima direktora tog društva Branka Frančeskija, projekat fotografije italijanskog neorealizma je izuzetan, pa nije bilo teško da se za njega zainteresuju i kolege iz regiona.
"Dugogodišnja prijateljstva se uvijek pokazuju kao dobar kapital, na kojima je lako izgraditi dugogodišnji projekt, a posebno je važno što to svima nama omogućuje da lakše finansijski podnesemo teret projekta", rekao je Frančeski.
Izložbom "Godine neorealizma" MSU RS je otvorio ovogodišnju sezonu, ali i svečano obilježio i datum osnivanja ove institucije.
"Prije 39 godina, 69. januara, Skupština opštine Banjaluka donijela je akt o osnivanju, te je Umjetnička galerija pod tim nazivom počela da živi", navela je Ljiljana Labović-Marinković, direktorka Muzeja savremene umjetnosti RS, dodavši da izložbom koja je snažno obilježila 20. vijek ova institucija građane Banjaluke podsjeća i na svoje osnivanje.
Kustos postavke koja će biti otvorena do 31. januara je Sarita Vujković, a nakon Banjaluke, izložba posvećena neorealizmu, u vlasništvu Italijanskog saveza fotografskih udruženja iz Torina i Fotografskog arhiva Toskane iz Prata, biće predstavljena u Beogradu i Ljubljani.
Filmovi i predavanja
U sklopu izložbe RT RS će na svom programu, od 16. januara, emitovati najpopularnije filmove tog vremena.
Program će početi kultnim filmom "Rim - otvoreni grad" Roberta Roselinija, iz kojeg se "rađa era" italijanskog neorealizma u filmskoj umjetnosti. Zatim slijede "Kradljivci bicikla", "Ćoćara" i "Umberto D" Vitorija de Sike, "Mama Roma" Pjera Paola Pasolinija, "La dolce vita" Federika Felinija i "Crvena pustinja" Mikelanđela Antonionija.
Svi filmovi će, od 18. januara, ponedjeljkom, srijedom i petkom, biti emitovani i u MSU RS, a biće organizovano i nekoliko predavanja kojima će organizatori nastojati da "dešifruju kod" italijanskog neorealizma i podsjete na ovaj značajni istorijski period umjetnosti.
Dokument epohe
Neorealizam u umjetnosti razvio se kao kulturni pokret tokom i nakon Drugog svjetskog rata u Evropi, prije svega u kinematografiji i književnosti.
Tridesetih godina prošlog vijeka fotografija je postala značajno sredstvo u službi komunikacije, prije svega u formi foto-reportaže, a njena funkcija je u službi fašističke propagande. Situacija se mijenja nakon rata i već 1947. godine nastaju mnogobrojna foto-udruženja koja razvijaju jezik i kulturu fotografije kroz ilustrovane časopise i knjige, te afirmišu fotografiju kao umjetnost.
Ona postaje dokument jedne epohe i ukazuje na ljepotu egzistencije u perspektivi promjena novog društvenog poretka.