BRČKO - Brčaci su šestog dana Susreta pozorišta/kazališta BiH vidjeli izuzetno uspješnu iscenaciju mlade rediteljke Selme Spahić (23), koju je na tekst Lade Kaštelan "Pobjeda" uradila u Narodnom pozorištu (NP) u Sarajevu.
Riječ je o prvom dijelu trilogije o Agamnenonu koji je Lada Kaštelan, autorka iz Zagreba, radila prema "Trojankama" i "Hekubi" i izuzetno snažno, koristeći kao osnov grčku tragediju, progovorila o mržnji koja svuda i u svakom vremenu neminovno vodi u krvoproliće.
"To je pitanje koje sam sebi postavila: može li ikada doći do umora i zasićenja mržnjom kako bi ljudi u nastavku stoljeća prestali 'proizvoditi' smrt, te da li su u tome toliko ogrezli i doveli sve do paradoksa da je jedini način zaustavljanja zla ubijanje ljudskosti?! Nije lako raditi tekst na koji nema odgovora, ali vjerujem da smo kroz priču o neprekidnom osvetničkom krugu podstakli nadu da nam se 20. stoljeće neće ponoviti", izjavila je Spahićeva, čija je režija dobila pohvale i od pozorišne kritike.
"Mladalačkom poetikom i energijom koja se vidi na sceni, mlada rediteljka je odlično uradila svoj posao, bez viška materijala i nenametljivo, s potpunom stilskom čistotom. Režije i jesu najbolje kada su takve, a izuzetna scenografska rješenja Osmana Arslanagića odlično su ispratile ovu tragediju o Hekubi - ženi svih vremena, koja, nažalost, nije zaobišla ni naše prostore", rekao je prof. dr Aleksandar Grandić iz Banjaluke.
Gošća ansambla Tatjana Šojić odigrala je Hekubu tako da će, ocjene su i kritičara i publike, sigurno ostati u istoriji pozorišta kao obilježje ove sjajne glumice u zrelom stvaralačkom dobu.
"Veliko životno iskustvo i svijet u kome živim pomogli su mi u namjeri da u Hekubi ponudim stvarnog i živog čovjeka - ženu koja je izgubila sve i u osveti vidi jedino moguće rješenje. Naravno, ta katarza je samo prividna i trenutna, ali ne i konačan put u utjehu", kazala je Šojićeva.
U dobroj ansambl igri NP treba istaći odličnu Vedranu Seksan (Kasandra), Ermina Sijamiju (Polimestor) i Aleksandra Seksana (Agamemnon i Menelaj), čije su kreacije takođe burno pozdravljene od publike u brčanskom Domu kulture.
A nakon "Pobjede" treba reći ono što se i prije završetka Susreta u Brčkom nameće kao bitno i za budućnost pozorišne djelatnosti značajno obilježje ovogodišnjeg repertoara: savremeni refleks generacije mladih pisaca i reditelja, kojima su sve češće otvaraju vrata u našim uslovima velikih pozorišta, nudi, kako je naglasio direktor "Kuće na Miljacki" Gradimir Gojer, "i savremenu teatarsku estetiku i drugačije poimanje klasike koja tako dobiva obol savremenosti, a najavljuje smjenu generacija u bh. teatru u cjelini".
Dragocjen prilog istorijatu opere
Jedan od bisera pratećeg programa Susreta u Brčkom svakako je i gostovanje Ivice Šarića, prvaka Opere Narodnog pozorišta iz Sarajeva.
On je prisustvovao promociji monografije s naslovom "Ivica Šarić - od Kraljeve Sutjeske do pozornica svijeta", čiji je autor direktor NP u Sarajevu Gradimir Gojer, a izdavači NP Sarajevo, Matica hrvatska Mostar i HKD "Napredak".
Govoreći o umjetniku i knjizi, doktor Saša Grandić iz Banjaluke je naglasio da je Šarić "ispunio sve zadatke i uloge pretvarajući i najmanju u pravu muzičku svečanost". Istakao je Borisa Godunova kao "kapital za sve umetnike na planeti", a Gojerovu monografiju kao "dragocen prilog istorijatu operske umetnosti u BiH".
Monografija je štampana ove godine i priređena uz 35. godišnjicu umjetničkog rada Ivice Šarića. Gojer je, kako je istakao na promociji, relativno brzo i uz obilatu Šarićevu pomoć i podršku, na 354 stranice, ponudio bogatu građu uz obilje foto i druge dokumentacije.
"Ivica Šarić nije samo u zenitu karijere nego je jedan od onih ljudi koji umjetnost BiH približavaju svijetu", istakao je Gojer.