Književne nagrade u sebi sadrže suštinsku licemjernost jer one govore kako se u društvu drži do književnosti, a svi znamo da to nije istina, kaže Amir Brka, ovogodišnji laureat godišnje nagrade Društva pisaca BiH, koja mu je dodijeljena za zbirku poezije "Vrijeme sretnih gradova".
Brka, ipak, ističe da mu priznanje Društva pisaca znači mnogo jer je konkurencija bila jaka, ističući da je imao razloga očekivati da će je dobiti jer se ta nagrada dodjeljuje prvenstveno knjizi, a ne piscu.
`Ako se pogledaju imena autora, konkurencija uistinu jeste bila jaka. Ali, to je metonimija i ja, stoga, jesam imao razloga očekivati nagradu Društva pisaca BiH, jer se ona, ipak, dodjeljuje knjizi`, kaže Brka.
NN: Za Vašu knjigu kritičari kažu da svojim diskursom dovodi do `proročkih vizija i proročkih govora`. Slažete li se s tom konstatacijom?
BRKA: Proročko u ovoj mojoj knjizi možda jeste sadržano u činjenici da se njome diskretno navješćuje propast jednog bitnog bosanskog svijeta (recimo u ciklusu `Turistički vodič`), ali i u tome da ona slutnjom govori i o budućem vremenu, koje će, slijedom svoje bešćutne logičke imanencije, možda uspjeti prognati i samoga pjesnika.
NN: Zbog čega ste zbirku naslovili `Vrijeme sretnih gradova`?
BRKA: Upravo zato što se tim naslovom imenuje pozicija pjesnika u današnjem svijetu, ona izvanjska, ta se sintagma, u svojoj ironijskoj dimenziji, nameće kao dijagnoza stanja naše civilizacije. Mi, naime, živimo u vrijeme u kojem se potencira odsustvo ljudskog - do mjere da je, kako je napisao Noam Čomski, profit važniji i od samoga čovjeka. Šta tu onda može tražiti pjesnik, šta nego profetski opominjati da je sadržaj budućnosti izvrsno označen biblijskom metaforom zlatnoga teleta...? A pjesma, po kojoj se i knjiga zove, ima ove početne stihove: `Jednom će doći vrijeme sretnih gradova / iz kojih je prognan pjesnik`. Dakle, u ovoj se knjizi zaista nalaze i te crne slutnje, koje žele upozoriti da ćemo, na koncu, ipak `odsjeći` vezu sa svojim iskonom, s arhajskim... Razumije se, sve ovo ipak je redukcija ukupnih iskustava koje poezija po sebi donosi, kao posebna forma ljudske egzistencije, pa tako, nadam se, i moja knjiga `Vrijeme sretnih gradova`.
NN: `Vrijeme sretnih gradova` je knjiga životnog iskustva, podjednako opisuje svijet kolektivnog i individualnog, prije svega Vašeg stava spram života. Da li Vam je namjera bila kroz pet ciklusa ove knjige ispisati neotkriveni egzistencijalni prostor?
BRKA: I kada govori o `poznatome` ili `odnekud poznatome`, istinska poezija uvijek će donijeti svježinu utoliko što baca novo, odnosno drugačije svjetlo na to što smo mislili da znamo. To je, oduvijek njezin najvažniji učinak, a danas je pjesnik, kako kaže Bela Hamvaš, jedini preostali žrec, jer samo on održava našu vezu s iskonskom dušom svijeta... Sve drugo je propalo.
NN: Što trenutno radite, pišete li novu knjigu?
BRKA: Pišem, dakako. I poeziju i prozu. Kada će se to, ukoričeno, naći na policama - ne znam, vidjet ćemo. Mislim da bih trebao svojim dosadašnjim knjigama dati malo više prostora, da `dišu`.
Biografija
Amir Brka rođen je u Tešnju 25. oktobra 1963. godine, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a studije južnoslavenskih književnosti i maternjeg jezika završio je 1987. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Od 1996. godine vodi Centar za kulturu i obrazovanje u Tešnju, u kojem je, pored ostalog, osnovao izdavačku djelatnost koja je do sada publikovala više od 70 naslova. Član je Društva pisaca u BiH sa funkcijom potpredsjednika od sredine 2003. godine. Urednik je u Godišnjaku Bošnjačke zajednice kulture `Preporod`, te časopisima `Diwan` (Gradačac) i `Znak Bosne` (Zenica). Proučavajući kulturnu istoriju, prvenstveno tešanjsku, priredio je sedam knjiga. Pjesme su mu prevođene na njemački, slovenački, engleski, poljski i makedonski jezik. O njegovim knjigama objavljen je veliki broj afirmativnih književnokritičkih tekstova u domaćim i inostranim časopisima, a pjesme i priče uvrštavane su u najznačajnije antologije i panorame savremene bh. književnosti.
Bibliografija
- `Prirodni redoslijed` (poezija)
- `Bjelina paspartua` (poezija)
- `Zavičajni muzej` (poezija)
- `Antikrist u jeziku` (poezija)
- `Monografija grada` (roman)
- `Na pergameni lica: 100 pjesama (1990-2000)`
- `Antikristul în limba` (50 pjesama na rumunskom jeziku - Bukurešt)
- `Svjetlosti kasabe: Iz kulturne historije tešanjskoga kraja`
- `Teatar u tešanjskom teatru` (rasprava)
- `Jedan u tome skupu` (poezija, izbor - Priboj)
- `Izložba sitnih životinja` (poezija)
- `Negativna geografija` (kolumne, eseji, intervjui)
- `Uređujemo staru kuću` (poezija)
- `Vrijeme sretnih gradova` (poezija)