BANJALUKA - Grnčarska radionica Muzeja RS, ustanovljena pod motom "Sačuvajmo stare zanate", juče je prvi put otvorila svoja vrata za zainteresovane učenike Centra za slušno oštećenu djecu iz Banjaluke.
Radionicu, čiji je cilj da učenici, nastavnici i studenti na što kreativniji i interesantniji način provedu svoje slobodno vrijeme, vode akademski vajari Dušan Pašić i Drago Handanović.
Prema riječima Handanovića, koji se grnčarstvom bavi preko 50 godina, u BiH ima vrlo malo ljudi koji se bave tim pozivom, pa je za njega i Pašića posebno zadovoljstvo da od mladih polaznika naprave buduće zaljubljenike u ovaj vid umjetničkog izražavanja.
"Raduje me to što me Muzej RS angažovao kao instruktora na ovoj radionici. Prvi čas radimo na kolu, a dobili smo i kvalitetnu glinu i alat. Smatram da će djeca moći da savladaju dio tehnologije i poželjeti da im to možda sutra bude životno opredjeljenje", rekao je Handanović.
Prvu grupu polaznika čini šest učenika, a prema riječima Nataše Olenjuk, kustosa pedagoga Muzeja RS, u grnčarstvu su se juče mogla okušati i djeca iz Zavoda za rehabilitaciju "Doktor Zotović" u Trapistima.
Muzej RS je ovaj projekat pokrenuo zajedno sa švedskom organizacijom "CHwB", koja je za grnčarsku radionicu izdvojila 3.500 evra.
"Kupili smo jako dobru opremu, a dio od 3.500 evra je dalo Ministarstvo prosvjete i kulture RS kako bi naša radionica opstala. Muzej je opremio prostor. Ovu radionicu smo odabrali jer mislimo da će možda nekom i ovaj zanat biti životno opredjeljenje", navela je muzejski pedagog Dušanka Miholić.
Handanović je učesnicima prve radionice pokazao kako se radi na električnom kolu, a potom su imali priliku da rade pečate i otiskivanja na raznim predmetima.
"Probali su da oblikuju na grnčarskom kolu, za šta je glina pogodan materijal. Stalo mi je do toga da se širi grnčarska kultura jer gotovo da je izumro taj način oblikovanja keramike", rekao je Handanović.
Kao rezultat, na prvom času stvoreno je nekoliko predmeta od gline koji će ostati pohranjeni u Muzeju RS.
Prema Handanovićevim riječima, ova radionica ima svoju budućnost, a u zavisnosti od vremena i interesa moći će da je posjete i zainteresovani građani.
Grnčarska radionica je smještena u podrumu Muzeja RS, u prostoru koji je nekad bio višenamjenski.
"Ovaj mali prostor bio je višenamjenski, ali sada je došlo do ideje da se oformi radionica i kupi grnčarski točak. Sve smo podredili tom zanatu i vjerujem da ćemo postići rezultate", rekao je Pašić.
On je istakao da je Muzej RS i do sada radio brojne projekte koji su uključivali najmlađe sugrađane, a da je jedan od njih bio i rad sa djecom iz Zavoda "Zotović".
"Sa djecom iz 'Zotovića' smo pravili jednu ogromnu jabuku od siporeksa. Kako je Pedagoška služba to pratila s fotografijama, oni su došli do švedske organizacije, koja je odlučila da finansijski pomogne takve projekte", kazao je Pašić.
Kako su naveli iz Pedagoške službe Muzeja, grnčarska radionica nema određeno radno vrijeme. Njen rad će diktirati broj grupa polaznika.
Način rada
Grnčarstvo je jedno od najstarijih zanimanja, a osnovni postupak je odabir odgovarajuće vrste zemlje koja se miješa sa vodom. Dobijena tjestasta masa se potom oblikuje u različite figure.
Pronalazak grnčarskog točka ubrzao je postupak izrade okruglih predmeta, od kojih se određenim postupcima formiraju vaze, lonci... Dobijeni predmeti se suše, a potom peku u specijalnim pećima.