Svoju prvu knjigu Boj na Mišaru pedesetdevetogodišnji Momčilo Spasojević iz Čelinca kupio je u prvom razredu osnovne škole od svog učitelja i već tada se u srcu malog dječaka rodila ljubav prema knjizi i kolekcionarstvu.
Ta ljubav vodila ga je kroz đačko i studentsko doba, tako da je Spasojević često ostajao bez ručka jer bi novac predviđen za jelo trošio na kupovanje knjige. Od tada pa do danas nastavio je da čita i strastveno skuplja knjige, a njegova kolekcija dostigla je impresivnu cifru od oko 7.000 knjiga, u kojoj ima i veliki broj raritetnih i veoma vrijednih naslova.
Kolekcionarstvom se Spasojević bavi ravno 50 godina, koliko je prošlo od kupovine ilustrovane knjige Boj na Mišaru, koju posjeduje i danas. Trenutno Spasojević obavlja posao direktora Narodne biblioteke u Čelincu, tako da su mu knjige i dalje najveći prijatelji.
Iz svoje vrijedne zbirke, koja je bila nominovana za listu nacionalnih spomenika BiH, Spasojević izdvaja prvo izdanje knjige Razgovori ugodni naroda slavinskoga Andrije Kadčića Miošića iz 1756. godine, kojih ukupno ima sačuvanih samo sedam ili osam primjeraka.
Bio sam u Sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu kod Dražena Budiše, današnjeg političara, koji je radio na Odjelu rariteta. Vidio sam da i oni imaju jedan primjerak, ali je i on bio oštećen, kao i moj, bez prve i posljednje stranice, priča Spasojević, dodajući da je jedino u Dalju sačuvan jedan neoštećeni primjerak.
U zbirci se ističe i Rječnik grčko-ruske gramatike iz 1810. godine.
Kad je nedavno ovdje slučajno navratio jedan grčki diplomata, knjigoljubac i bibliofil, bio je jako zainteresovan da ovu knjigu od mene otkupi. Međutim, kako ja nisam bio voljan za takav posao, evo je još ovdje, kaže Spasojević pokazujući knjigu.
Od rijetkih knjiga u njegovoj biblioteci ističe se i Novi zavjet na slavenoserbskom iz 1839. godine.
Ta knjiga nije naročito stara, ali pošto stručnjaci Narodne biblioteke u Beogradu nisu znali da ovaj prevod uopšte postoji, istakli su da je ona zaista veoma vrijedna. Kuriozitet su i listovi koji su pred kraj Drugog svjetskog rata avioni saveznika bacali iz vazduha. Imam takvih listova desetak, štampanih ćirilicom i latinicom, i nijedna biblioteka, koliko ja znam, nije to sačuvala, objašnjava Spasojević.
Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH nedavno je odbila prijedlog za proglašenje njegove zbirke nacionalnim dobrom. Spasojević objašnjava da je to bio prijedlog opštine Čelinac, kako bi se na taj način dio njegove zbirke raritetnih knjiga iz 18. i 19. vijeka na adekvatan način zaštitio.
Taj zahtjev je otišao prije četiri ili pet godina, a ja sam na to već zaboravio. Moja zbirka ima vrijednosti više u lokalnom i regionalnom karakteru i meni je lično na izvjestan način drago što se to završilo da kažem neuspješno, kaže Spasojević, koji se bavi i etnološkim istraživanjem koje je rezultovalo objavljivanjem knjiga Legende iz srpskih krajeva, Vjerovanja u Srba, Šnjegotina - prošlost - ljudi - život - običaji i posljednje zbirke pripovjedaka Hronika stradanja.