SARAJEVO - Iako će stećci, nadgrobni spomenici nastali u srednjem vijeku, najvjerovatnije biti kandidirani za listu svjetskog nasljeđa UNESCO-a, u Bosni i Hercegovini ne postoje podaci "svježiji" od 30 godina o njihovom stanju i broju, upozoravaju stručnjaci.
Prema posljednjem istraživanju, rađenom prije čak 30 godina, u BiH ima oko 60.000 stećaka. Sagovornici s kojima smo razgovarali tvrde da od osamdesetih godina prošlog stoljeća niko ozbiljnije nije istraživao ove vrijedne bh. spomenike, niti je vršio njihov popis, iako vremenom nestaju.
Lidija Fekeža, arheolog i stručnjak za srednji vijek, kaže da je podatak o oko 60.000 stećaka u BiH tačan, te da ga uglavnom koriste svi koji istražuju stećke. Ona, pak, upozorava kako je vjerovatno broj očuvanih stećaka danas manji.
"Stećci nestaju na razne načine. I oni koji nisu ugroženi vremenskim prilikama ili ljudskim faktorom, ugroženi su na druge načine. Utonjuju, na njih se lijepi mahovina", kaže ona.
Smatra da se mnogi stručnjaci nekritički odnose prema historijskim činjenicama, ali da ono što su naučnici i historičari radili prije tridesetak godina može biti dobra podloga za dalja istraživanja.
"Međutim, stećke možete proučavati još 100 godina i nećete ih razumjeti jer su tajanstveni na svoj način", kaže ona.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH prije nekoliko mjeseci pokrenula je kampanju da se izradi elaborat o niminiranju stećaka na privremenu listu svjetskog naslijeđa UNESCO-a. Dubravko Lovrenović, predsjedavajući Komisije, podsjeća da će pozvati nadležne institucije u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori za zajedničku kandidaturu stećaka na privremenu UNESCO-ovu listu.
Prema podacima iz 1980. godine, najviše stećaka evidentirano je u BiH, potom u Hrvatskoj i Srbiji, te u Crnoj Gori.
Lidija Fekeža objašnjava da će kandidatura stećaka za listu UNESCO-a biti obiman posao, te da će trajati godinama.
Prema podacima nekolicine stručnjaka koji se, kako kažu, usput bave istraživanjem stećaka, većina nekropola u BiH je oštećena, stećci su zarasli u korov i travu, a nekim nekropolama se ne može ni prići zbog mina.
Zvuči pomalo nestvarno da je još krajem 19. vijeka u Zemaljskom muzeju BiH postojala detaljna statistika stećaka. Raspolagali su brojem od 59.500 nadgrobnih spomenika, kao i zemljopisnom kartom njihove rasprostranjenosti.
Torovi za stoku
Amra Hadžimuhamedović, član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH, upozorila je nedavno kako su stećci na više lokacija u BiH ugroženi kao kulturna baština, te da najviše tome doprinose mještani koji žive u njihovoj neposrednoj blizini. Naglašava da pojedinci od stećaka prave torove za stoku, te da ih mnogi ugrađuju u temelje svojih kuća.