Da Dječije pozorište RS danas ima jedan od najboljih glumačkih ansambala u regiji potvrdile su nagrade, rekao je Predrag Bjelošević, direktor Dječijeg pozorišta RS u Banjaluci, govoreći o fantastičnom uspjehu ove pozorišne kuće u 2008. godini.
Dječije pozorište RS je dobitnik četiri gran prija i čitavog niza drugih nagrada za glumce i scenografju na više festivala na kojima su učestvovali.
Osim o nagradama, Bjelošević je govorio o predstavama koje su postigle ovako sjajne rezultate, o novim prostorijama i preuređenju, koje je od velikog značaja za pozorište, kao i o budućim planovima...
NN: Koje su predstave u Dječijem pozorištu RS obilježile godinu iza nas?
BJELOŠEVIĆ: Dječije pozorište RS je odveć repertoarsko pozorište i svake godine se pored novih, premijernih, izvode i neke od predstava postavljenih na scenu prije nekoliko godina, ali koje naša najmlađa publika rado gleda. U godini iza nas na repertoaru je izvođeno 11 predstava, od kojih devet za najmlađe. To su ovogodišnje premijere: "Jablan" Petra Kočića u dramatizaciji Ranka Risojevića i režiji Nenada Bojića, "Uspavana ljepotica" u dramatizacij i režiji Živomira Jokovića, "Folklorna magija" autorsko djelo Bonja Lungova iz Sofije, te "Pinokio", "Princezin osmijeh", "Aždaja iz Vojteške ulice", "U cara Trojana kozje uši", "Crvenkapa" i "Tužni princ", dok su na sceni za odrasle, "Ateljeu 333", izvođeni "Životinjska farma", u dramatizaciji i režiji Alekseja Ljeljavskog iz Minska, i ovogodišnja premijerna praizvedba teksta "Metro - priče iz bijelog svijeta", autora Miroljuba Nedovića u režiji Jovice Pavića.
Poznato je da je naše pozorište ove godine definitivno steklo odlične uslove za rad. U oktobru je završena i druga faza adaptacije prostora, kojom smo dobili tako neophodne radionice, ateljee, depoe, kancelarije, prostore bez kojih se nijedno ozbiljno pozorište danas ne može zamisliti. Zato mogu da kažem da je i u ovom vidu 2008. godina istorijska za nas jer je dosanjan san generacija umjetnika ove kuće o svom adekvatnom prostoru za rad. Za ovu pažnju od strane Ministarstva prosvjete i kulture u Vladi RS i grada Banjaluka uzvratili smo na način da se pozorište sa svih značajnijih međunarodnih festivala, kako za djecu, tako i za odrasle, vraćalo sa mnogim nagradama, među kojima su i četiri gran prija.
NN: Četiri gran prija za četiri različite predstave kao i pregršt drugih nagrada u jednoj godini je pravi podvig. Kako ste to uspjeli ostvariti?
BJELOŠEVIĆ: Naprosto su se složile sve bitne kockice. Naš ansambl, za koji se kaže da je još mlad, prošao je važan rad sa desetinom ponajboljih evropskih reditelja kad je umjetnost lutkarstva u pitanju. Svako je donosio svoj estetski pogled na umjetnost teatra za najmlađe, svako je pokazivao ono najbolje iz svog iskustva, tako da su naši akademski glumci imali priliku da nauče mnogo toga što je strano ne samo za Akademiju u Banjaluci nego i akademije s prostora bivše Jugoslavije. Da Dječije pozorište RS danas ima jedan od najboljih glumačkih ansambala u regiji potvrdile su i nagrade: gran pri na festivalu "Lut fest" u Istočnom Sarajevu, uz još pet drugih nagrada, za predstavu "Pinokio" u režiji Slavča Malenova (maj); predstava "Životinjska farma" osvojila je gran pri žirija publike, nagradu za scenografiju i glumačku kolektivnu nagradu "Brk Zorana Radmilovića" na festivalu za odrasle "Dani Zorana Radmilovića" u Zaječaru (oktobar); gran pri žirija publike, nagradu za scenografiju i nagradu za kostim na 25. susretima pozorišta BiH u Brčkom za predstavu "Metro - priče iz bijelog svijeta" u režiji Jovice Pavića, te na Festivalu malih scena i monodrame u Istočnom Sarajevu u decembu našoj predstavi "Folklorna magija" dodijeljen je gran pri stručnog žirija. Pored ovih nagrada lijepo se sjetiti da je u godini iza nas na međunarodnim festivalima u Subotici i Istočnom Sarajevu glumica Božana Bijelić osvojila glumačke nagrade za lik Pinokia u istoimenoj predstavi, a da je glumica Sanja Grujić za lik Aždaje na međunarodnom festivalu u Kragujevcu takođe osvojila glumačku nagradu. Ono što je za nas posebno važno jeste da je u ovoj godini prvi put naše pozorište gostovalo na "Sterijinom pozorju", na poziv organizatora, i izvelo predstavu "Životinjska farma", gdje je dobilo najviše ocjene kritike, što je vjerovatno i bio dobar šlagvort za Zaječar.
I na kraju ovu godinu je na svoj način obilježilo naše gostovanje u Frankfurtu na Odri s predstavom "Folklorna magija", nakon čega smo dobili pozive za turneje s istom predstavom po Njemačkoj, Ukrajini i Poljskoj u 2009 godini.
NN: Koja vam je od pomenutih nagrada najdraža?
BJELOŠEVIĆ: Teško je izdvojiti ta uzbuđenja i reći ovo je veće i značajnije, ali za naše Dječije pozorište su, gledano u istorijskom smislu, one koje su osvojene na festivalima za odrasle jer se to od jednog dječijeg pozorišta najmanje očekuje, a posebno kada ih osvoji u konkurenciji s "Ateljeom 212", Beogradskim dramskim pozorištem itd. Nakon učešća na BITEF-u 1998. godine s "Tužnim princom", evo 10 godina kasnije donosimo u Banjaluku gran pri s festivala ''Dani Zorana Radmilovića". Poznato je da je ovaj veliki glumac jugoslovenskog glumišta uzor generacijama glumaca, prije svega kad je u pitanju glumačka bravura, pa je stoga kolektivna nagrada za glumačku bravuru našim glumcima iz predstave "Životinjska farma" ogromno, laskavo priznanje, koje zaslužuje da istaknemo ovom prilikom i njihova imena: Aleksandar Blanić, Slobodan Perišić, Svjetlana Andrić, Božana Bijelić, Aleksandra Spasojević, Sanja Grujić, Željko Miličević, Dragan Banjac, Saša Terzić, Ana Mazalica, Đorđe Janković, Zorana Šuman i Snježana Milidrag.
NN: Pored brojnih festivala na kojima ste učestvovali, vi ste ove godine sedmi put organizovali Međunarodni festival pozorišta za djecu u Banjaluci. Koliko je ovaj festival značajan za samo pozorište?
BJELOŠEVIĆ: Festivali imaju svoj značaj ako su prestižni jer ste tad u prilici da vidite šta je to novo i zanimljivo u teatrima za djecu. Nas kao profesionalnu kuću za djecu zanimaju i nove tendencije, nove tehnike i pristupi izradi predstave, nove savremene teme koje su bliže djeci, pa i samo estetsko istraživanje u domenu, prije svega, lutkarske umjetnosti kako za djecu tako i za odrasle. Stoga smo od prošle godine uveli na našem festivalu promocije umjetnosti lutkarstva pojedinih država i naroda. Nakon lutkarskih teatara iz Poljske prošle godine, ove godine smo tu istu čast ukazali lutkarima Bugarske, a iduće godine u Banjaluci će se predstaviti lutkari iz Njemačke. Festival ima značaja i stoga što naša publika može porediti naša najbolja ostvarenja s najboljim predstavama učesnika festivala. Dječije pozorište RS ne igra na festivalu u konkurenciji i želi da bude samo što bolji domaćin našim prijateljima iz svijeta koji imaju isti životni zadatak, a to je da djeci na suptilan način predstave život u koji su kročili, često kroz likove njihovih omiljenim literarnih junaka. Ove godine u Banjaluci su izvodili svoje predstave za djecu teatri iz Berlina, Sofije, Pariza, Beograda, Bratislave, Zagreba, Novog Sada, Varne, Zemuna, Krdžalija, Mostara i Kragujevca.
"Petar Pan" u martu
NN: Čime će nas iznenaditi Dječije pozorište RS u 2009. godini?
BJELOŠEVIĆ: S nove četiri predstave za najmlađe, među kojima bih istakao najavljivanu dramsku predstavu "Petar Pan" u dramatizaciji Igora Bojovića i režiji Juga Radivojevića, a koju će naša najmlađa publika imati priliku da gleda od marta. Na Večernjoj sceni "Atelje 333" planiramo postaviti manji mjuzikl u jesenjem dijelu sezone, a u februaru pojačati ovu scenu obnovama predstava "Majstor i Margarita" i "Čarobna frula" (opera s lutkama).