SARAJEVO - Teatarski radnici u BiH smatraju da većina gradova nema adekvatne pozorišne dvorane, a dešavalo se i da predstave izvode na sceni na kojoj su parkirani i automobili.
Postoje izuzeci, poput Banjaluke u kojoj je zadnjih godina obnovljena većina dvorana, a velika scena Narodnog pozorišta RS iz Banjaluke, u jednome trenutku na sceni može ugostiti od 35 do 50 glumaca.
Pozorišni stručnajci i direktori vodećih bh. teatara kažu da najlošije prolaze manje gradske sredine u BiH. U manjim gradovima postoje kulturno-sportske dvorane ili domovi kulture koji se koriste za manifestacije čiji sadržaj je sve, samo nije kulturni.
Sead Đulić, reditelj i direktor Pozorišta mladih u Mostaru, kaže da je situacija u Mostaru katastrofalna, te da je jedini obnovljeni objekat onaj od Pozorišta lutaka Mostar.
"Ogledalo Mostara je i cijela Hercegovina. Sve je zapušteno, nema adekvatne dvorane, a o pozorišnoj sceni suludo je i govoriti. Jedini izuzetak u Hercegovini je dvorana u Trebinju", ističe Đulić.
Ocjenjuje da u BiH ima dobrih prostora, ali da je većina uništena zbog nebrige lokalnih zajednica, ali i države.
"Većina dvorana, scena na kojima smo igrali širom Hercegovine, nema adekvatnu opremu, a dešavalo nam se da igramo predstavu na sceni na kojoj su parkirani automobili nekih lokalnih moćnika", ističe Đulić.
Tvrdi kako u Mostaru pozorišnih dvorana nema, te da nema ni kulturnih prostora, jer su svi oteti i promijenjena im je namjena.
"U koncertnoj dvorani bivšeg Doma armije sada treniraju karatisti ili se igra nogomet. Gdje su bile smještene 'Mostarske kiše' sada je radio, a u prostorima KUD 'Rudar' danas je crkva", navodi Sead Đulić i dodaje da su u Ljubuškom predstavu igrali u hotelu.
Nedžad Fejzić, direktor Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, tvrdi da u Zeničko-dobojskom kantonu, od Visokog do Tešnja nema dvorane u kojoj bi se mogla izvesti i manje produkcijski zahtjevna predstava.
"Nemoguće je izvesti i neku manju predstavu izvan Zenice, a poznato mi je da i izvan ovog kantona situacija nije bolja", kaže Fejzić.
Gradimir Gojer, reditelj i direktor Narodnog pozorišta Sarajevo, ističe da je i u Sarajevu nemoguće ugostiti predstavu u kojoj igra više od 30 glumaca.
"Nema odgovarajućih scenskih uvijeta u velikom broju bh. gradova, a često su loši uvjeti i za publiku. Većina bh. pozorišta nema tehničkih mogućnosti da zadovolji scenske kriterije 21. stoljeća, pa ni Narodno pozorište Sarajevo koje je najveća teatarska kuća u BiH", kaže Gojer.
Pozitivni primjeri
Rade Simović, direktor Narodnog pozorišta RS, kaže da ovaj teatar posjeduje veliku scenu koja je namijenjena za izvedbu velikih teatarskih komada.
"Na ovoj sceni igrali smo Čehova, Andrića, Nušića. To su bile predstave u kojima je glumačka podjela od 35 do 50 glumaca na sceni", rekao nam je Simović.
Navodi da je u Prijedoru pozorište obnovljeno, a već su izgrađeni domovi u Dubici i Mrkonjić Gradu.
"Izdvojio bih Mrkonjić Grad koji je bivši Dom ZAVNOBiH pretvorio u sjajan Dom kulture i dao mu pozorišnu namjenu", dodaje Simović.
Ističe kako Narodno pozorište finansira Ministarstvo kulture i prosvjete RS, te smatra da im je obaveza da predstave izvedu u svim krajevima RS.