SIDNEJ - Lista Jevreja koje je Oskar Šindler spasio u Drugom svjetskom ratu i koja je poslužila kao inspiracija za roman "Šindlerova barka" i film "Šindlerova lista" pronađena je u arhivi biblioteke u Sidneju.
Radnici Državne biblioteke Novog Južnog Velsa pronašli su spisak na 69 stranica sa imenima 801 osobe, koje je spasio njemački biznismen Oskar Šindler. Spisak je pronađen dok su radnici pregledali kutije sa materijalom za scenario autora Tomasa Kenilija.
Olven Prijke, kustos ove biblioteke, dokument je opisala kao veoma krhku i požutjelu kopiju originala, otkucanu na pisaćoj mašini.
Radnici biblioteke su na spisak naišli sasvim slučajno dok su pregledali Kenilijeve bilješke koje su se nalazile među isječcima njemačkih novina iz tog vremena.
Prijkeova je pronalazak liste opisala kao jedan od najvažnijih dokumenata 20. vijeka. Svi su bili zadivljeni ovim vrijednim pronalaskom.
"Očigledno je da je lista na brzinu otkucana, a stoji i datum 18. april 1945. godine. Bili su to zadnji dani Drugog svjetskog rata i ta lista je spasila 801 čovjeka od gasne komore", kaže ona i dodaje: "Ovo je nevjerovatno vrijedan istorijski dokument".
Dodaje da zaposleni u biblioteci nisu znali da se lista nalazi među kutijama sa materijalom za knjigu "Šindlerova arka", za koju je autor Kenili dobio Bukerovu nagradu. Inače, kutije s ovim materijalom u sidnejskoj biblioteci se nalaze od 1996. godine.
Riječ je o romanu napisanom 1982. godine koji prati priču o njemačkom biznismenu Oskaru Šindleru, koji je rizikovao svoj život da bi spasio 1.000 Jevreja od nacista. Holivudski hit "Šindlerova lista" snimljen je 1993. godine, u režiji Stivena Spilberga. Ulogu Šindlera igrao je Lajam Nison, dok je Ralf Fajns igrao upravnika SS logora.
Prijkeova kaže da, iako se u romanu i filmu spominje da postoji jedna, konačna lista sa imenima, Šindler je sastavio nekoliko lista dok je ubjeđivao naciste da njegove radnike ne šalju u logore smrti.
Ona dodaje da je dokument pronađen u biblioteci Kenili dobio 1980. godine od Leopolda Feferberga, jevrejskog radnika broj 173. na Šindlerovoj listi, dok je ubjeđivao Kenilija da napiše knjigu o Šindleru i njegovom poduhvatu.
Upravo ta lista inspirisala je Kenilija da svijetu ispriča priču o nevjerovatnom herojstvu i humanosti Oskara Šindlera.
Prijkeova kaže da za sada nema predstave kolika je stvarna vrijednost ove liste.
Oskar Šindler je rođen 1908. godine u gradu Cvitau, u kojem je devet od 10 stanovnika govorilo njemački. Tu su živjeli sudetski Nijemci. Šindler je bio sin fabrikanta poljoprivrednih mašina.
Po izbijanju rata on koristi svoje nacističke veze kako bi preuzeo kontrolu nad fabrikom u Krakovu, neposredno nakon ulaska nacista u Poljsku.
Uglavnom je koristio jevrejsku radnu snagu, ali kako je rat odmicao i vrijeme prolazilo, počeo je da se zgraža nad onim što čine nacisti.
Koristeći mito i svoj šarm, ubijedio je zvaničnike da njegove radnike ne šalju u logore smrti.
Šindler je umro skoro pa nepoznat 1974. godine, a svjetsko priznanje i slavu dobio je posthumno, prvo nakon Kenilijeve knjige, a zatim i nakon Spilbergovog filma.
Film
Film "Šindlerova lista" je epska drama koja govori o ljudima koji su preživjeli holokaust iz Drugog svjetskog rata i čovjeku koji je neočekivano postao njihov spasilac. Oskar Šindler, biznismen, član nacističke stranke i nepopravljivi ženskaroš, dolazi u Poljsku, okupiranu od strane nacista, u potrazi za ekonomskim prosperitetom. Zapošljava Jevreje u svojoj fabrici, kako bi proizvodili za Treći rajh. Pošto je bio svjedok stradanja Jevreja u krakovskom getu, ubrzo je uvidio zlo nacizma. Njegovi radnici dolaze pod teror nacističkog sadiste Amona Geta, pošto su odvedeni u logor. Uz pomoć svog računovođe Izaka Sterna, Šindler pravi listu "najpotrebnijih" Jevreja. On podmićuje njemačke vlasti i samog Geta i uspijeva da oslobodi više od 1.000 Jevreja. Ovaj čuveni Spilbergov film je vizuelno veoma upečatljiv jer je rađen u crno-bijeloj tehnici. Šokantan, težak, emotivan i poučan, umjetnički i veoma realno odrađen film.
Osvojio je ukupno 63 nagrade, među kojima je sedam "Oskara", za najbolji film, režiju, fotografiju, muziku, a imao je i 21 nominaciju za najvredniju filmsku nagradu.