BANJALUKA - Izložba "Moć brendu" kustosa Boška Boškovića iz Njujorka otvorena je u ponedjeljak u Muzeju savremene umjetnosti RS u Banjaluci.
Postavka je obuhvatila video-radove i video-instalacije troje umjetnika: Tronga Ngajena iz Vijetnama, Lilibet Kuenk-Rasmusen iz Danske i Ane Prvacki iz Srbije.
Prema riječima kustosa Boškovića, zajednička nit u radovima ovih umjetnika je ideja nastala iz razmišljanja o prirodi tržišta umjetninama i uloge umjetnika u tom sistemu.
"Kada kažem sistem, mislim na zapadno tržište ili na Njujork, koji je i dalje centar tržišta umetninama savremenog karaktera", istakao je Bošković.
Istalacija Tronga Ngajena, pod nazivom "Umjetničke reklame", sastoji se iz nekoliko kratkih video-zapisa, čiji su protagonisti umjetnici na praksi svjetske savremene umjetnosti, koje uklapa u kratke uloge adaptirane za televizijsku reklamu.
"Pjesma umjetnika" je naziv instalacije danske umjetnice koja se u muzičkom videu predstavila kao živa skulptura koja pleše oko radova u muzeju lijepih umjetnosti, dok rad Ane Prvacki, koji nosi naziv "Na vrhovima tvojih prstiju", ukazuje na važnost posjedovanja svježeg novca u svijetu ospjednutom materijalnim vrijednostima.
Izložba "Moć brendu", koja će u MSU RS biti otvorena do 12. januara 2010. godine, ujedno je i završna izložba te institucije za ovu godinu, a upriličena je radi predavanja "Mehanizmi stvaranja savremene umjetnosti", koje je Bošković juče održao u gradu na Vrbasu.
"Umetnicima sam pokušao da dočaram kako ta 'mašinerija' savremene umetnosti radi", istakao je Bošković, dodavši da se savremena umjetnička scena mijenja, te da je jedan od trenutno najznačajnijih događaja koji su je obilježili kriza.
"Najznačajnija u savremenoj umetnosti u ovom vremenu je kriza koja nas je dotakla pre nekih više od godinu dana. Sada se dosta menja klima, rade se manje izložbe, a neki centri i galerije su zatvoreni", rekao je on.
Smatra da je to i dobro koliko i loše jer omogućava da budu iskristalisane prave vrijednosti.
Bošković je istakao da, iako je više orijentisan na američko tržište, prati i evropsko, pa je kao jednu od razlika uočio i sam način finansiranja umjetničke scene.
"Ako bih jednu paralelu trebalo da napravim u Evropi i dalje, ima više fondova koje finansira država, dok je u Americi više privatnih fondova i donacija", rekao je on.
Svoj prvi boravak u Banjaluci, kako kaže, duguje umjetniku Mladenu Miljanoviću, sa kojim se slučajno sreo na jednoj izložbi u Njujorku.
Boškovića je interesovala banjalučka umjetnička scena i dešavanja na njoj, a Miljanovića umjetnički put koji je Boškovića doveo u Njujork.
"U nekom dijalogu o umjetnosti shvatio sam da bih volio da donesem dio njegovog znanja i puta u Banjaluku", pojasnio je Miljanović.
Prema Boškovićevim riječima, iako je Njujork i dalje centar savremene umjetničke scene, u budućnosti bi se to moglo uveliko izmijeniti.
"Mislim da neće postojati jedan centar, nego više centara, da će se u tom sistemu promenti balans. Ranije je Pariz bio najveći centar, sada je to Njujork, a kasnije mislim da će biti nekoliko dobrih lokaliteta savremene umetničke scene", istakao je Bošković.