BANJALUKA - Koncerte klasične muzike posjećuju, nažalost, uglavnom isti ljudi i zbog toga bi na popularizaciji ove muzike bilo potrebno više radi i kroz osnovno i srednje obrazovanje. Mediji i cijelo društvo bi trebalo da obrate pažnju na sve one sadržaje koji se i u muzici i u drugim djelatnostima plasiraju i daju u javnost, rekao je Nemanja Savić, dirigent SPD "Jedinstvo".
Banjalučki muzičari složni su u mišljenju da je popularnost klasične muzike posljednjih godina porasla, ali na njenoj promociji i približavanju široj slušalačkoj publici moraće se još puno raditi.
"Stoji zadatak pred organizacijom cjelokupnog društvenog života u našoj sredini da se prepoznaju prave vrijednosti i da im se da više prostora. Popularna muzika plasira se kroz različite vidove video-prezentacije, kao što su spotovi čiji sadržaj nema nikakvu umjetničku vrijednost. Muzika i umjetničke vrijednosti su u drugom planu, a u pitanju je samo biznis i način kako privući pozornost šireg auditorijuma i to na određeni način prodati, ali je zato zadatak društva i naše kulturne politike da damo prostor i drugim umjetničkim vrijednim djelima u bilo kojoj oblasti da imaju adekvatnu prezentaciju", objasnio je Savić.
On je dodao da se kroz uređivačku politiku medija treba raditi na tome da to ne budu sporadična pojavljivanja u medijima, već da treba omogućiti ravnopravan prikaz svih muzičkih žanrova.
Natalija Knežević, violinistkinja i kompozitor, smatra da su za afirmaciju klasične muzike ključni mediji, ali i da se sami muzičari moraju više truditi kako bi doprinijeli njenoj popularnosti.
"Mogu da kažem da je kulturni život cijele BiH, nažalost, još na niskom nivou, ali napredak u pogledu slušanosti klasične muzike se svakako iz godine u godinu povećava. Kada sam diplomirala shvatila sam da ljudi i nisu toliko zainteresovani i upućeni u klasičnu muziku i da sada nakon diplomiranja treba da uložim još više napora kako bih se kao izvođač učinila interesantnom", navela je Kneževićeva.
Klasična muzika je prema riječima Kneževićeve stil življenja, ona oplemenjuje dušu i u ljudima budi iskrene emocije.
Aleksandar Jovanović, potpredsjednik Udruženja muzičkih umjetnika RS, trenutno stanje o slušanosti klasične muzike komentariše činjenicom da je ona malo zastupljena u medijima, jer primat ima komercijalna, koja obezbjeđuje profit.
"Ima dosta mladih koji se sada vraćaju slušanju umetničke muzike, a ima i dosta ljudi zrele dobi kojima je to ostalo kao navika. Naravno, treba da se svi potrudimo da taj broj bude veći. Svako vreme nosi svoje breme i svaki period ima svoju popularnu muziku. Treba da prihvatimo takođe činjenicu da je sadašnja popularna muzika nastala od klasične, umetničke muzike jer ranije nije postojala druga. Ono što je loše jeste što je kvalitet muzike sve manji i manji", istakao je Jovanović.
Za Jovanovića je ova muzika sastavni dio života "ona ga hrani i pravi mu društvo i nadam se da ga čini boljim čovekom".
Sanja Čolić-Zelić, profesor muzike na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, smatra da ljudi i nisu svjesni da svakodnevno slušaju klasičnu muziku, iako to u većini slučajeva negiraju.
"U svakodnevnom životu ljudi slušaju klasičnu muziku, a da toga nisu ni svjesni i to kroz razne emisije, podloge intermeca, tako da kad slušate prosječnog građanina reći će da ne sluša, da ne voli, a u stvari i nije svjestan toga da ona čini sastavni dio njegovog života. Klasika nije napravljena samo za posebne ljude, visoko obrazovane, kako se pogrešno misli, ona je namijenjena svakom čovjeku koji pokaže bar malo interesovanja za nju", navela je Čolić-Zelićeva.
Za razliku od modernih kompozicija, slušanje klasične muzike zahtijeva da joj se posveti malo više vremena i pažnje kako bi se razumjela poruka i emocije koju ona šalje.
"Popularna muzika je u stvari muzika lakih nota u smislu da su melodija i tekstovi pojednostavljeni. Imate jedan refren koji se okreće petnaest puta i to je današnja melodija. No ta muzika lako ulazi u uho za razliku od neke simfonije za koju je potrebno malo više vremena da bi se poslušala", objasnila je Čolić-Zelićeva.
Prema njenim riječima, "generalno je problem i u tome što kod nas ljudi ono što ne znaju i ne vole, postoji izreka koja kaže ljudi više vole da prepoznaju nego da upoznaju".
"Mislim da kada bi se u medijima više pojavljivali pjevači ove muzike, ljudi bi vidjeli da je emocija koju prenosi umjetnička muzika mnogo dublja, ima mnogo više filozofije, nego što to ima neka jednostavna kompozicija", dodala je Čolić-Zelićeva.
Nema publike
Mladen Matović, kompozitor, istakao je da umjetnička muzika traži posvećenost i od svog kompozitora zahtijeva da uloži emocije i ličnu kreaciju pri njenom stvaranju.
"Umjetnička muzika bi se slušala više da je zastupljena u većoj mjeri u programima javnih servisa koji bi trebalo da posvete više pažnje ovoj muzici. Postoje određeni pomaci na RT RS, koja je u saradnji sa Udruženjem muzičkih umjetnika RS počla da realizuje emisiju umjetničke muzike što je za pohvalu. To je šansa da mladi koji ne slušaju Cecu, Brenu i Seku dobiju priliku da čuju umjetničku muziku, i sigurno je da će na taj način i njena afirmacija i popularizacija porasti. Ono što je kod nas nedostatak u odnosu na druge zemlje je što je kod njih ta muzika živa i slušana, dok mi još nemamo veliku publiku za ovu vrstu muzike", rekao je Matović.