BANJALUKA - Pojavom novih medija knjiga je postala skrajnuta, pomalo deplasirana. Nedovoljno atraktivna. I jedino što joj je preostalo je da i ona krene u osvajanje novih medija, smatraju urednici sajtova za književnost.
Seoba knjige na Internet je postala sve učestalija. Tako na neki način i knjiga nastoji ići u korak s vremenom, a to ima svoje dobre i loše strane. Zoran Ilić, urednik sajta za književnost Prozaonlajn, smatra da je ovaj vid izražavanja pogodniji za neafirmisane pisce koji teže dolaze do svojih prvih knjiga, renomiranih izdavačkih kuća ili do redakcija i urednika književnih časopisa.
Takođe, ubijeđen je da knjiga ovim ništa ne gubi što već nije izgubila, a ima i prednosti za čitaoca jer je knjiga s Interneta jeftinija ili besplatna, što privlači čitalačku publiku. Ilić je mišljenja i da Internet nije u mogućnosti da zainteresuje novu čitalačku publiku za književnost i dio te publike, kasnije, preusmjeri ka štampanim djelima - knjigama, književnim časopisima, obrazlažući to različitošću između književnosti van Interneta i na njemu.
"Van Interneta nailazimo na književnost koja nije kompatibilna s net književnošću i novim čitalačkim standardima koje su internet čitaoci izgradili i usvojili. Pre svega mislim da je kratka forma i fragmentarni pristup u oblikovanju književnog dela nešto na šta je navikla čitalačka publika obrazovana ispred monitora i s mišem u ruci", rekao je Ilić i zaključio da Internet obrazuje pomalo površnu čitalačku publiku.
Goran Karanović, urednik sajta Književnost.org, za razliku od Ilića vjeruje u Internet i u njegovu moć da spasi knjigu i da joj jedan novi život. Glavna prednost koju on daje Internetu jeste masovnost.
"Književnost je dostupnija mlađoj generaciji i informacije teku brzo. Prije internet ere nije bilo lako saznati za knjigu koja je tek izašla niti otkriti novog autora. Pojavom Interneta informacije su na svakom ćošku, može se naći sve što čovjek traži", rekao je Karanović i dodao da je upravo ta velika količina informacija i loša strana Interneta.
"Zbog pretrpanosti količinom, mnogo je teže naći kvalitet. U moru lošeg teško je naići na pokoje ostrvo dobrog pisanja", smatra Karanović.
Što se tiče omasovljenja čitalaca književnosti na Internetu, Karanović kaže da ih je sve više i više i da će upravo Internet pripomoći tome da se knjige otrgnu od zaborava.
A u projektu očuvanja i spasavanja knjige kao i uvijek učestvuje i biblioteka. Tako u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS koriste digitalizaciju kao način očuvanja i zaštite starih knjiga i časopisa.
"Biblioteka koristi digitalizaciju kao vrstu zaštite, ali i olakšavanje čitanja starih knjiga i časopisa", rekla je Bojana Milošević, stručni saradnik na odjeljenju za periodiku NUB RS.