BANJALUKA - Izložbom "Studentske demonstracije u Beogradu 1968 - 2008." Muzej RS pridružio se mreži regionalnih institucija koje prigodnim programima obilježavaju 40. godišnjicu studentskih demonstracija koje su 1968. godine potresale Evropu.
Multimedijalni program posvećen je godišnjici šezdesetosmaških događaja u bivšoj Jugoslaviji, koji su pokrenuli mnoga politička i socijalna pitanja i otvorili prostor za afirmaciju mnogih umjetnika i kulturnih pokreta, značajnih i za razumijevanje današnjice.
Autor izložbe u Muzeju RS, viši kustos istoričar Drago Trninić, koji je i sam bio učesnik demonstracija u Beogradu, smatra da studentske demonstracije nisu imale politički karakter, već su za cilj imale demokratizaciju države, autonomiju univerziteta te slobodu štampe.
Izložba posvećena borbi protiv diktature jednopartijskog sistema i "crvene buržoazije" s ciljem da se tadašnje društvo demokratizuje kroz 56 fotografija, 17 dokumenata i dva filma objašnjava tok događaja koji je 1968. do temelja uzdrmao bivšu Jugoslaviju.
"Jedan od filmova koji se u okviru izložbe prikazuje je originalni film televizije Beograd, koja je snimala sve događaje u vezi s demonstracijama, a drugi, moj autorski film, govori o svjedočenjima učesnika", istakao je Trninić, dodavši da se svi posjetioci na taj način mogu iz prve ruke upoznati sa stvarnim zbivanjima u Beogradu tog doba kroz svjedočenja Slobodana Vujevića, jednog od organizatora demonstracija i mnogih drugih.
Pored studenata u demonstracijama su učestvovali i profesori, a mladim entuzijastima su se u njihovoj borbi za demokratizaciju društva priključili i predstavnici umjetničke scene.
"Fakulteti su bili blokirani od strane milicije i često je dolazilo do okršaja, a kao odgovor na to profesori su držali predavanja praćena diskusijom sa studentima o temama koje su se ticale tadašnje države, jer je čitav karakter demonstracija bio socijalni", kaže Trninić.
Demonstracije su se okončale 9. juna izjavom tadašnjeg predsjednika Josipa Broza Tita, datoj u njegovom zvaničnom obraćanju naciji na Televiziji Beograd, da su studenti u nekim svojim zahtjevima u pravu, ali su uprkos tome doživjele poraz.
"Tadašnje vlasti na čelu s Titom nisu htjele ili željele ili nisu mogle da prepoznaju šta smo mi studenti zapravo tražili i zato su sa današnjeg aspekta ove demonstracije doživjele poraz u političkom pogledu, ali u umjetničkom pogledu su doživjele pobjedu jer od te godine u umjetnosti, književnosti, filmu, sportu došlo je do promjene na bolje", objašnjava Trninić.
Izložba, za koju je likovno rješenje uradila Ljiljana Korać, u Muzeju RS će biti otvorena do septembra.
Značaj '68.
Studentske demonstracije od prije 40 godina u Evropi i svijetu i dalje pobuđuju interesovanja istoričara, sociologa, filozofa i umjetnika. Atmosfera pobune koja je vladala u cijelom svijetu pretežno je inicirana kroz revolt mladih ljudi, mahom studenata - od Pokreta za slobodu govora u SAD, koji se od početaka 1964. godine proširio iz kalifornijskog univerziteta Berkli na cijelu zemlju, do brojnih studentskih previranja širom svijeta. Tokom 1967. i 1968. godine zabilježeni su sukobi, demonstracije ili okupacije u Milanu, Torinu, Barseloni, Madridu, Meksiku, Tokiju, Varšavi, Berlinu, Beogradu... Planeta je polako tinjala, mladi ljudi su tražili promjene, a pokret se manifestovao u različitim oblicima - političkim, socijalnim i kulturnim. Uticao je na promjene imperijalne politike (rat u Vijetnamu), neokolonijalne politike (davanje nezavisnosti mnogim zemljama i okončanje rasizma), te stvaranje države blagostanja (wellware state), koja je pokrenula socijalne, zdravstvene i obrazovne programe i stvorila pokret kontrakulture koji je otvorio čitav niz umjetničkih pokreta, novih estetika i pokrenuo procese globalizacije.