SARAJEVO - Spomen-ploča na zidu kuće u kojoj je u Sarajevu živio pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević otkrivena je jučer u okviru kulturne manifestacije posvećene ovom pjesniku.
"Odlučili smo organizirati manifestaciju posvećenu 100. godišnjici od smrti velikog pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića, koji je dao veliki doprinos savremenom pjesništvu u BiH i Hrvatskoj, ali i na prostorima cijele ex Jugoslavije, te značajno utjecao na pjesništvo Alekse Šantića, Muse Ćazima Ćatića i drugih velikih bh. i hrvatskih pjesnika", rekao je Franjo Topić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva "Napredak".
Spomen-ploču u Ulici Telali u starom dijelu Sarajeva otkrili su Topić i Predrag Mitrović, zamjenik gradonačelnika Sarajeva, a ovom činu su prisustvovali i Josip Vrbošić, ambasador Hrvatske u BiH, i ataše za kulturu u Ambasadi Krunoslav Cigoj.
Spomen-ploču uradio je Stjepo Gavrić, akademski kipar iz Sarajeva.
U okviru manifestacije "Dani Silvija Strahimira Kranjčevića" u srijedu navečer u Franjevačkom medijskom centru u Sarajevu promovirane su "Pjesnička proza, kritika, pisma" te "Izabrane pjesme" ovog istaknutog pjesnika.
Josip Baotić, profesor na Odsjeku za književnost i jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kazao je da knjiga "Pjesnička proza, kritika, pisma", koju je priredio, obuhvata gotovo sve što čini Kranjčevićevu proznu ostavštinu. U njoj su pripovijetke, pisma te kritički osvrti Kranjčevića na djela drugih njegovih savremenika, kao što su Safvet-beg Bašagić, Svetozar Ćorović, Josip Eugen Tomić, Aleksa Šantić i Vjeceslav Novak.
Knjige su izišle u okviru edicije "Hrvatska književnost BiH u 100 knjiga" u izdanju Matice hrvatske i "Svjetla riječi".
Hroničar i kritičar
Književnik Enver Kazaz rekao je da je Silvije Strahimir Kranjčević jedna od ključnih pojava na prostoru interliterarne južnoslavenske zajednice u 19. stoljeću.
"Svojom je poezijom dovršio romantizam, te najavio i utemeljio modernistički poetički sistem. Kranjčević se u kritičkim radovima pokazuje ne samo kao vrstan hroničar književnih zbivanja, već i kritičar koji na južnoslavenski kulturni prostor uvodi elemente impresionističke i tematske kritike", rekao je Kazaz.
Kako je dodao, Kranjčević je uredničkom djelatnošću, prvenstveno u časopisu "Nada", preobrazio stanje u bh. književnosti i sljedstveno tome, književnosti na cijelom južnoslavenskom prostoru.