NOVI SAD - Povodom 150 godina od rođenja i 100 godina od smrti Jovana Sterije Popovića na današni dan 1956. godine, kao stalni festival nacionalne drame i pozorišta takmičarskog karaktera ustanovljeno je "Sterijino pozorje".
Od tada do danas prošlo je tačno šest decenija, a "Sterijino pozorje", kao festival i institucija, nezaobilazni je dio pozorišne umjetnosti na Balkanu. Dr Miroslav - Miki Radonjić, direktor "Sterijinog pozorja", u čast jubileja danas će u Novom Sadu uručiti nagradu piscu Božidaru Kneževiću, pobjedniku Konkursa za savremeni domaći dramski tekst u 2015. godini.
Knežević je nagrađen za djelo "Ilustrovana enciklopedija nestajanja", a o značaju i istoriji "Sterijinog pozorja", te njegovom nezaobilaznom uticaju na razvoj domaće dramske književnosti pričali smo sa direktorom ove značajne pozorišne institucije.
"Tokom 60 godina svog postojanja kroz različite delatnosti, a pre svega kroz festivalsku, a isto tako i kroz izdavačku delatnost, kroz časopis 'Scena' koji izlazi već 50 godina i sve ostale aktivnosti 'Sterijinog pozorja', ono je zaista ispunilo prvobitnu misiju", kazao je za "Nezavisne" dr Radonjić. Podsjećamo, prvobitna misija "Sterijinog pozorja" iz 1956. godine, koju je ustanovio Upravni odbor na čelu sa akademikom Josipom Vidmarom, ali i članovima poput Ive Andrića i Veljka Petrovića, bila je: unapređenje domaće dramske književnosti, savremene domaće dramske književnosti i pozorišne umjetnosti na teritoriji bivše nam zemlje. Međutim, kako nam je rekao današnji direktor "Sterijinog pozorja", ta misija ne samo da je ispunjena, nego i danas nastavlja da biva takva dok "Pozorje" ispred sebe postavlja nove ciljeve i zadatke. Spomenuta nagrada konkursa za najbolji dramski tekst formirana je prije deset godina, a "Sterijino pozorje" sa pobjedničkim tekstovima ulazi u koprodukciju sa pozorišnim kućama. Na taj način je i, podsjetio nas je dr Radonjić, Narodnom pozorištu Republike Srpske (NP RS) prije pet godina ustupljen tekst Petra Mihajlovića, a riječ je o nagrađivanoj i veoma uspjeloj predstavi "Radnička hronika".
"Međutim, treba uzeti u obzir da je 'Sterijino pozorje' kao festival bilo projektovano za onaj prostor stare Jugoslavije. Kada se zemlja raspala došlo je do promena u radu institucije festivala i do promene koncepta samog festivala", kazao nam je dr Radonjić, dodajući da je "Sterijino pozorje" tako postalo festival nacionalne drame i nacionalnog pozorišta. Dakle, nastavio je on, omogućeno je, prije svih, umjetnicima iz Srbije da se takmiče za najprestižniju Sterijinu nagradu, dok je savremeni domaći dramski tekst i domaći dramski tekst uopšte ostao na pijedestalu koji zaslužuje, odnosno nije omeđen teritorijom Srbije. "Sterijino pozorje" je tako odigralo i igra, zaključio je dr Radonjić, zaista veliku ulogu u svim zemljama bivše Jugoslavije, prvenstveno na planu razvoja i afirmacije savremene domaće dramske književnosti koja 1956. godine i nije bila na nekom naročitom nivou. Iako "Sterijino pozorje" ima čitav niz aktivnosti koje su često i međunarodnog karaktera, najveće dostignuće ovog festivala, smatra dr Radonjić, jeste upravo to što domaći dramski tekst u posljednjih šest decenija ulazi na velika vrata u pozorišta širom bivše Jugoslavije.
"Gde su granice savremenog dramskog teksta? Na osnovu kojih granica utvrđujemo ko je domaći ili, lepše rečeno, naš pisac? Da li su to granice države ili jezika? Da li su mesto rođenja i jezik pravo merilo za razgraničavanje naših od 'njihovih' pisaca? Gde su granice autorstva između pisca, reditelja i dramaturga?", između ostalih, na ova pitanja pokušaće da odgovori 61. "Sterijino pozorje", koje će biti održano od 26. maja do 2. juna u Novom Sadu. Pitanja je postavila selektorka festivala Marina Milivojević-Mađarev, a u njenoj selekciji našla se i predstava "Mi smo oni na koje su nas roditelji upozoravali" u režiji Mirjane Karanović i po tekstu Tanje Šljivar, spisateljice iz Banjaluke.
"Ova drama i predstava sigurno će biti prava poslastica za sve pozorišne sladokusce koji vole kad naše pozorište preispituje, pomera i prevazilazi granice dramskog teatra usredsređenog na podražavanje radnje putem hronološki ispričane priče", mišljenje je selektorke festivala, čiji je uticaj na savremenu dramsku književnost bez sumnje i dalje bez premca.