BIJELJINA - Jedan od rijetkih gradova u BiH u kojem kinematografija bilježi 100 godina je Bijeljina, a poslije Sarajeva, prvi je grad koji je vidio filmsku predstavu.
Željko Savić je radnik bioskopa u Bijeljini od 1976. godine i rekao nam je da su Bijeljinci upoznali filmove zahvaljujući sugrađaninu Mladenu Grujiću, koji je boraveći u Beču kupio aparat za prikazivanje i uz njega nekoliko filmova. Aparat se zvao laterna magika, u prevodu čarobna lampa i u tadašnjem vatrogasnom domu u Bijeljini prikazivao je predstave znatiželjnoj publici.
Prvi bioskop počeo je s radom 1909. godine, a prvi javni bioskop otvoren je zahvaljujući bravaru Hajnrihu Brajtvizeru. On je filmove prikazivao u magazi, u sadašnjoj Ulici Jovana Dučića, u blizini Vladičanskog dvora u Bijeljini.
Nakon završetka Prvog svjetskog rata, bio je lociran u centru grada, u tadašnjem hanu braće Muratbegovića, a držali su ga braća Jakov i Aron Semo. Prvi profesionalni bioskop zaživio je 1937. godine zahvaljujući bijeljinskom trgovcu Franji Berdicu, koji je u Njemačkoj kupio najnovije aparate.
Tokom Drugog svjetskog rata bioskop je prekinuo svoj rad, a potom je od 1946. do 1951. godine nastavio da radi.
Nakon tog perioda izgrađen je bioskop na sadašnjoj lokaciji sa 150 sjedišta, 1959. godine dolazi do adaptacije zgrade i povećan je kapacitet na 780 sjedišta. Od 1981. godine urađena je još jedna adaptacija i kupljeni su novi kino-projektori, ozvučenje i inventar koji je i danas u upotrebi.
Savić je rekao da su to bila zlatna vremena i podsjetio da je bioskop bio najpopularniji tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, kada su posjetioci brojani na hiljade, a dešavalo se da tokom godine organizuju i po 200 filmskih predstava, koje je posjetilo više od 250.000 gledalaca, te da ih nikada nije bilo manje od 200.000.
On je kazao da je film "Sutjeska" gledalo 18.500 ljudi, potom film "Hajde da se volimo" 10.500, a u indijskom filmu "Bidai" ("Rastanak") uživalo je 10.000 gledalaca.
Savić je naveo podatak da su konstantno u bioskop dolazili Romi, jer je romska populacija u Bijeljini izuzetno voljela film i podsjetio je da je jednom prilikom došao jedan Rom i zakupio kompletnu salu, dakle 780 ulaznica, koje je poklonio svojim prijateljima i komšijama za film "Bidai".
"To je je bila najvjernija i najbronija publika bijeljinskog bioskopa uz, naravno, ogroman broj pojedinačnih zaljubljenika u film", rekao je Savić.
Dušan Petrović, direktor Centra za kulturu, u okviru kojeg radi i bioskop, rekao je da će se i u 101. godini bijeljinskog bioskopa potruditi da film ostane da živi u ovom gradu i da će nastojati da revitalizuju kino-produkciju.
"Nastojaćemo da organizujemo repordukciju starog filma i da našim građanima, koji cijene filmsko platno, omogućimo da čar bioskopa bude nastavljena" rekao je Petrović.
Bijeljinski Muzej Semberija je prije tri godine preuzeo od bioskopa arhivu sa 1.200 filmskih plakata, od kojih će najznačajniji biti izloženi u Muzeju danas, povodom obilježavnja vijeka bioskopa u Bijeljini, a u okviru "Pantelinskih svečanosti".
Najstariji plakat je za film "Ninočka" Ernesta Lubiča, iz 1939. godine, sa Gretom Garbo u glavnoj ulozi, a među eksponatima će biti izložene i fotografije koje su svjedoci najznačajnijih trenutaka bioskopskog života.
U zbirci se nalaze i plakat filma "Ben Hur", koji je osvojio 11 "Oskara", potom Hičkokovih "Ptica", Diznijeve "Pepeljuge" i brojni drugi.
Posjetioci će, takođe, moći vidjeti i stare projektore, razne mašine za prikazivanje filmova kao i bioskopsku opremu, a biće upriličena i projekcija filma "Rašomon".