SARAJEVO, BANJALUKA - U Republici Srpskoj, ali i u Federaciji BiH, izuzev Kantona Sarajevo ne postoji zakon o statusu slobodnog umjetnika.
Možda je najupečatljivije i najslikovitije o ovoj temi u nedavnom obraćanju govorio banjalučki književnik Boro Kapetanović:
"Kada sam u okviru Udruženja književnika RS pokušao inicirati osnivanje sekcije slobodnih umjetnika, bio sam iznenađen, ali i u nevjerici da osim mene u toj sekciji ne bi bilo nikog. Zar se nečim ljepšim može ponositi jedna država nego time da je sve svoje pisce ili penzionisala ili zaposlila. Samo licemjer može da ne kaže: 'Bravo, Republiko Srpska!'".
Kapetanović je konstatovao da je njegovo zanimanje jedino pisanje, bilo to priznato ili ne na ovim prostorima.
"Naravno da bi mi bilo draže da to neko prizna, ali i bez priznanja ja ću 'gukati na svojoj grani'", zaključio je Kapetanović i izrazio bojazan da bi eventualni zakon o slobodnim umjetnicima mogao umjetnike "proglasiti" društvenim parazitima.
Slobodni umjetnici u BiH žive na društvenim marginama, jer njihov status nije riješen. Država ih nije priznala, Federacija BiH je njihove sudbine povjerila kantonima, a Zakon o statusu slobodnih umjetnika ima jedino Kanton Sarajevo.
Ovaj zakon podrazumijeva uplaćivanje minimalnog socijalnog i penzionog osiguranja i ništa više, umjetnici nemaju nikakvu drugu naknadu, a kada odu u penziju onda ona iznosi oko 200 KM.
"Bilo je unazad osam godina i gore jer smo bili registrirani pri Federaciji BiH i penziono i socijalno nije nam uplaćivano četiri-pet godina. Od 2000. godine smo pri Kantonu Sarajevo i sad nam redovno uplaćuju doprinose", kaže sarajevski književnik Hazim Akmadžić, koji ima status slobodnog umjetnika.
Ističe da je na području Kantona Sarajevo registrirano oko 50 slobodnih umjetnika.
"Problem je s drugim kantonima. Postoji federalni zakon o samostalnim umjetnicima koji je prenesen na kantone, ali oni nisu regulirali ovaj zakon, niti status umjetnika. Nekoliko mojih kolega, književnika iz Unsko-sanskog kantona, do 2000. godine status samostalnog umjetnika ostvarivali su na nivou FBiH, sad kako je to prešlo na kantone, oni ne ostvaruju nikakva prava. To se mora što prije riješiti", objašnjava Akmadžić.
Napominje da je Društvo pisaca BiH formiralo sekciju unutar ovog društva putem koje će se ostvarivati prava slobodnih umjetnika.
"Vjerujemo kako će u narednom periodu ova sekcija prerasti u asocijaciju u koju će biti uključeni i likovni, filmski i muzički umjetnici koji imaju status slobodnih umjetnika", dodaje Akmadžić.
Tvrdi kako je najveći problem za umjetnike u cijeloj BiH to što Bosna i Hercegovina nema ministarstvo kulture na državnom nivou.
"U svakoj normalnoj državi imate umjetnike koji su od značaja za državu i oni ostvaruju državne naknade i imaju dobre mirovine", naglašava Akmadžić.
"Koliko znam, status slobodnog umjetnika bi trebalo da uđe u zakonsku proceduru ove godine i nadam se da će se to definitivno desiti jer vrlo dobro znam kako moje kolege u Hrvatskoj i Srbiji ostvaruju svoja prava na taj način", optimističan je banjalučki kompozitor Mladen Matović u vezi sa realizacijom zakona o slobodnom umjetniku.
Ljubiša Savanović, umjetnički direktor Narodnog pozorišta RS u Banjaluci, smatra da se problem statusa slobodnog umjetnika treba regulisati zakonom i prema već postojećim modelima u regionu.
"U okruženju je taj problem regulisan raznim modelima i ne znam dovoljno o tome da bih rekao koji je model najbolji. Sigurno je da su oni umjetnici čiji status nije riješen na gubitku jer ne mogu da ostvare mnoga prava, ali mislim da ima još čitav niz problema koje treba riješiti da bi se mogao riješiti problem statusa slobodnih umjetnika", rekao je Savanović.
Likovni umjetnik iz Sarajeva Irfan Hoto kaže da će se zalagati da status slobodnog umjetnika ima dignitet, jer taj status uglavnom ostvaruju umjetnici koji imaju značajan međunarodni uspjeh.
"Tražimo da se naša prava izjednače sa pravima svih građana u BiH koji imaju radni status i radne obaveze. Kanton Sarajevo nam plaća minimalne penzione i socijalne obaveze, ali oni moraju dati i godišnju naknadu slobodnim umjetnicima, a to nemamo", kaže Hozo.
Dodaje da će uskoro biti formirano udruženje slobodnih umjetnika BiH putem kojeg će se boriti da ostvare svoja osnovna prava.
Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS saopštili su da status slobodnih umjetnika u RS nije riješen zato što ne postoji zakon koji uređuje ovu oblast.
"Samostalni umjetnici jesu zakinuti nepostojanjem jednog takvog zakona, međutim u 2009. godini se planira donošenje takvog zakona, kao i pravilnika koji reguliše kriterijume i uslove za dobijanje statusa slobodnog umjetnika", kažu u resornom ministarstvu RS.
U Ministarstvu takođe smatraju da u RS postoji vrlo mali broj onih koji su u statusu samostalnih umjetnika i da im zbog toga ovaj zakon nije bio u prioritetu, ali će odsad, pošto se povećava broj akademskih umjetnika koji završavaju fakultete na likovnim akademijama, prioritet biti da riješe status slobodnih umjetnika.
Zajedničko rješenje
Mihailo Rakita, akademski slikar iz Banjaluke, misli da status slobodnog umjetnika treba zakonski regulisati, ali da to treba da urade ljudi koji poznaju zakonske akte, a da umjetnici isključivo mogu dati prijedlog na koji način neko može da konkuriše da bi postao slobodni umjetnik.
"Umjetnici bi trebalo da se dogovore sa Ministarstvom prosvjete i kulture RS o nekom zajedničkom nalaženju rješenja, pri tome Ministarstvo je to koje poznaje pravo i zato se ne može očekivati da umjetnici sami donesu rješenje", rekao je Rakita.