Arheološka iskopavanja na Bijeloj tabiji u Sarajevu trebalo bi da počnu naredne sedmice, nakon što su obustavljena prošle jeseni.
Mirsad Avdić, arheolog iz Muzeja Sarajeva, ustanove koja će raditi istraživanja na tom arheološkom lokalitetu, kaže da stručnjaci čekaju izlazak građevinske ekipe firme "Neimar" na teren i da će nakon toga oni nastaviti iskopavanja.
"Kasnimo jer čekamo radnike 'Neimara' da raščiste teren koji je jako zapušten, obrastao u korov i travu. Tu ima raznog smeća i šprica, jer je u posljednje vrijeme Bijela tabija postala okupljalište narkomana. Dobili smo obećanja kako će radnici 'Neimara' već sljedeće sedmice započeti radove, tako da i mi za njima odmah idemo i nastavljamo istraživanja", ističe Avdić.
Napominje da su dobili sredstva i da je u planu da se na Bijeloj tabiji uradi sve integralno, da se u potpunosti istraži to arheološko područje i da se svi pronađeni ostaci zaštite konzervacijom.
"Do sada smo više puta radili arheološka istraživanja na području Bijele tabije, ali smo uvijek imali novca samo za 10 do 15 radnih dana, tako da je veliki dio pronađenih artefakata propadao jer nije bio adekvatno zaštićen, odnosno konzerviran", rekao je Avdić i izrazio nadu da će ovaj put uspjeti zaštititi sve pronađeno.
Objašnjava da će radovi trajati 100 radnih dana i da vjeruje kako će konačno biti stavljena tačka na istraživanja na Bijeloj tabiji.
"Situacija na terenu je strašna. Morate vidjeti sav taj prostor koji je zarastao, ima dosta obrušenog kamenja. Sve to ćemo ukloniti, očistiti ostatak konstrukcije jer na ovom prostoru imamo najmanje tri historijska perioda. Sada pokušavamo doći do onog najstarijeg perioda, a da pri tome sačuvamo ovaj mlađi. Radit ćemo i Baruhtanu, to je jedan objekat ispod ove tabije", objašnjava Avdić.
Zavod za kulturno-historijsko nasljeđe Kantona Sarajevo uradio je projekat koji će utvrditi konačnu namjenu tabije.
"Šta će u konačnici na ovome prostoru biti - nisam siguran. Možda bude kafana, poslastičarnica ili mjesto gdje će ljudi moći doći i nešto vidjeti, a možda i otvorena pozornica jer je tabija akustičan prostor", ističe Avdić.
U Zavodu smo pokušali saznati koja je konačna namjena prostora Bijele tabije, ali nismo uspjeli dobiti informaciju jer je većina uposlenika na godišnjem odmoru.
Na Bijeloj tabiji do sada su uglavnom pronađeni predmeti iz otomanskog perioda. Pronađeni su ulomci keramike. U jednoj od sondi koju su arheolozi otvorili u ranijim istraživanjima pronađeno je 500 đuladi raznih kalibara, puščanih zrna, dijelova dva topa iz otomanskog perioda. Otkopani su i ostaci temelja kule za koju se pretpostavlja da je iz srednjeg vijeka, a stručnjaci vjeruju da bi to dalja istraživanja mogla i potvrditi.
Na zidovima Bijele tabije, osim ostataka iz otomanskog i austrougarskog perioda, postoje uočljivi fragmenti iz srednjeg vijeka. U jugoistočnoj kuli postoje ostaci srednjovjekovnih zidina, a sve to upućuje na pretpostavku koju je iznio historičar Alija Bejtić da se ovdje nalazi srednjovjekovni grad Hodidid.
Arheolozi vjeruju da je moguće da na tom prostoru pronađu i neke od fragmenata koji upućuju čak i na antičko doba.