Priča o kockaru koji je postao maršal, dječaku iz sela Janja Gora kod Plaškog u Lici, danas poznatijeg kao moćni Omerpaša Latas svojevremeno je nadahnula i jedinog nam nobelovca, Ivu Andrića.
Priča o ovom velikom vojskovođi počinje 1806. godine, kada je rođen kao Mihailo S. Latas. Dječaštvo je proveo u oficirskoj porodici i samim tim, razumljivo, sanjario da i on, poput oca mu Sofronija, jednog dana obuče uniformu austrijske vojske. U to je vrijeme natporučnik Sofronije, koji je službovao u Ogulinu, poput drugih oficira, najčešće `vojevao` za kockarskim stolom, a kad je stasao, pridružio mu se i mladi kadet Mihailo, te su otac i sin postali i nerazdvojni ortaci u kartanju...
Ovo je dio istorije i života Omer-paše Latasa, koji je, vjerovatno, manje poznat javnosti. Ipak, mnogima je prva asocijacija na njega čuveno djelo velikog Andrića, koji je za života uspješno oživljavao i dočaravao život bosanske kasabe i njenih ljudi.
`Trebao nam je na repertoaru jedan tako velik domaći pisac i veliki domaći tekst`, kaže Ljubiša Savanović, umjetnički direktor Narodnog pozorišta RS. Dodaje da ni izbor Nebojše Dugalića, koji je, kako kaže, trenutno jedan od najboljih glumaca Srbije, nije puka slučajnost.
`Uskoro će se vidjeti da je dovođenje jednog od najboljih glumaca Srbije bio pametan potez. Dugalić je već imao dodira sa Andrićevim tekstovima, igrajući Karađoza u 'Prokletoj avliji'`, govori Savanović.
Kraljevčanin Nebojša Dugalić, igrao je na scenama beogradskog Narodnog i Dramskog pozorišta, `Ateljea 212`, kruševačkog pozorišta, `Bitef teatra`, a trenutno je angažovan na dramatizaciji romana `Omer-paša Latas`, u kojoj i tumači glavnu ulogu.
`Za Andrića uvek postoji razlog, a njega ne možete nikada izabrati iz samo jednog razloga, a osim toga, njegov govor o ovom podneblju upućen je svim podnebljima`, priča Dugalić, koji ujedno potpisuje režiju, scenografiju i izbor muzike za komad.
Višestruka uloga u jednom, nimalo nezahtjevnom umjetničkom poduhvatu, velika je obaveza, ali kada se radi o Andriću, kaže Dugalić, ona je ujedno i veliko zadovoljstvo, motiv i inspiracija.
`Zahtevno je, pre svega, nositi Andrićev jezik. Sve ove uloge samo su sluge tome da njegov jezik dobije svoje telo, kroz žive ljude i žive događaje`, dodaje.
Kaže da se Andrić radi jedanput i da ga ne vrijedi raditi ako ne postoji ozbiljan razlog da se ta priča iznese u andrićevskoj punoći, te tvrdi i da je sama ovdašnja scena višestruko plodno tlo za jedan ovakav projekat.
`Priča o Omer-paši Latasu je priča ovog podneblja. Uostalom, on je u Banjaluci primio islam i odavde je krenuo u svoj, kako kaže, trijumfalni krug. Andrić spada u sam vrh svetske literature, a s čim ćemo izaći u svet ako ne s onim najboljim što imamo`, objašnjava Dugalić.
Probe za ovu predstavu su počele 25. avgusta, a pored Dugalića, u njoj je angažovan i veći broj banjalučkih glumaca. `Na probama vlada dobra atmosfera`, priča Slađana Zrnić, glumica Narodnog pozorišta RS, koja takođe učestvuje u ovom pozorišnom projektu i dodaje da je rad sa Dugalićem veliko zadovoljstvo.
`On je vrlo posvećen i temeljan čovjek. Radeći s njim lako je uvidjeti da mnogo voli pozorište, a tu svoju pozitivnu energiju nesebično prenosi na cijeli ansambl. Rad na predstavi se odvija lako, toplo i ležerno i zaista mislim da je riječ o jednom velikom komadu`, priča Zrnićeva.
I ona je mišljenja da je postavljanje jednog ovakvog komada na repertoar ovdašnje vodeće pozorišne kuće u potpunosti opravdano - kroz njega učimo o prošlosti i istoriji ovog podneblja, ali nas on, i te kako, osvještava i za budućnost, jer je lako primjenjiv na sva vremena.
`Pomalo je čudno kako smo radeći ovaj komad sve više svjesni kako se kod nas, u suštini, mnogo toga vremenom uopšte ne mijenja. Andrić je to tako dobro napisao da vas svaka njegova riječ boli i vjerujem da će, stoga, ova predstava naići na i te kako dobar odjek među ljudima`, dodaje.
Podjela uloga je, takođe, bila veoma zahtjevan posao jer od njega, kasnije, u mnogom zavisi uspješnost rada na cjelokupnoj pripremi komada, a poznato je i da, ukoliko svako dobije ono što mu po njegovom senzibilitetu, iskustvu i predispozicijama odgovara i pripada, ishod mora biti pozitivan.
`Glavnu žensku ulogu, hanumu Saidu, igraće glumica Narodnog pozorišta RS, Nikolina Đorđević, Nebojša Kundačina glumiće Bogdana Zimonjića, lik Vjekoslava Karasa utjeloviće Duško Mazalica, a u ulozi Ahmetage pojaviće se Željko Stjepanović, a tu je i desetak drugih banjalučkih glumaca`, priča Dugalić.
Otkriva da je rad sa banjalučkim glumcima istinsko zadovoljstvo koje je doživio tokom svoje karijere jer su, kako kaže, rijetki ansambli koji su tako jedinstveni u gladi za ozbiljnim i zahtjevnim radom.
`Bilo je, dakle, i mnogih spoljašnjih okolnosti, ali mislim da se Andriću naprosto prohtelo da progovori, a izabrao je da taj dogovor oko njegovog progovora padne na nas, na Narodno pozorište RS i mene`, zaključio je Dugalić.
Upravo je adaptacija djela `Omer-paša Latas` pozorišna predstava kojom će svečano biti otvorena naredna sezona u Narodnom pozorištu RS. Cijeli ansambl i svi koji su angažovani u njenoj pripremi vjeruju da će ona biti jedan od projekata koji će obilježiti predstojeću sezonu, i to ne samo u ovoj umjetničkoj kući, već uopšte, na cijeloj bh. pozorišnoj sceni.