SARAJEVO - Izložba moderne umjetnosti na kojoj učestvuju umjetnici iz 20 zemalja otvorena je jučer u Turskom kulturnom centru u Sarajevu.
Ona je produkt umjetničke radionice organizirane u toku drugog dana 25. internacionalnog festivala Sarajevo "Sarajevska zima".
Posjetioci u Turskom kulturnom centru u Sarajevu jučer su imali priliku vidjeti i niz performansa čija tema je bila zaštita prirodne sredine, te viziju umjetnika kako bi trebala naša okolina izgledati u budućnosti.
"Čovjek posmatra prirodu kao cilj za osvajanje, što znači da je priroda predmet za testiranje ljudskih sposobnosti u procesu transformacije i posjedovanja prirode", kaže Ibrahim Spahić, direktor festivala "Sarajevska zima".
Na ovoj izložbi umjetnici su predstavili video-instalacije, te umjetničke radove koji simboliziraju čist zrak zatvoren u flašama, te čistu vodu i organsku hranu, što i jeste moto ovogodišnjeg festivala koji glasi "Organic Art Life".
Mladi arhitekta Nedim Murevelić jučer je ispred Historijskog muzeja u Sarajevu započeo instalaciju "Kutija: poklon". Riječ je o maketi zgrade ovog muzeja povezanoj u mašnu.
"Cilj mi je da u toku dvije sedmice, koliko traje festival 'Sarajevska zima', pokušam staviti 'mašnu' na zgradu Historijskog muzeja BiH u Sarajevu, te time na simboličan način ukazati na nemar svih, institucija, ali i građana Sarajeva prema ovoj zgradi i kulturnoj instituciji koja se nalazi u njoj", kaže Nedim.
Ističe da će mu jako teško biti da sam postavi tu instalaciju na zgradu, te da se nada kako će mu ljudi koji dođu to vidjeti biti od pomoći.
Na pres-konferenciji u Multimedijalnom centru "Mak" u Sarajevu jučer je s novinarima razgovarao i Marko Ivanović, češki dirigent koji je na otvorenju festivala u subotu navečer u Narodnom pozorištu Sarajevo premijerno predstavio svoju kompoziciju posvećenu Sarajevu i festivalu "Sarajevska zima".
"Drago mi je što sam mogao komponovati muziku posvećenu Sarajevu koje je srce moje druge domovine bivše Jugoslavije, jer Čeh sam po majci, a iz ovih krajeva sam po ocu", rekao je Ivanović.
Ceremonija otvorenja ovogodišnjeg jubilarnog 25. festivala "Sarajevska zima" bila je nesvakidašnji događaj za građane Sarajeva.
Publika je tom prigodom imala priliku posjetiti jednu zaista neobičnu pijacu ispred Narodnog pozorišta u Sarajevu. Na toj pijaci prodavan je krompir sa Bjelašnice, ručni rad žena iz bjelašničkog sela Umoljani, med iz Livna, ali i knjige. Posebno zanimljivo za posjetitelje bilo je to što su mogli kušati razna jela od krompira sa domaćim kajmakom i sirom. Sve to su spremali bh. kuhari, članovi Udruženja kuhara BiH, koji su se okupili kako bi uveličali ceremoniju koja je označila početak festivala.
Ovogodišnja "Sarajevska zima" za osnovnu ideju ima da kroz program pokaže organsku vezu između umjetnosti i života.
I ove godine, kao i prethodnih, u Sarajevo su doputovali umjetnici iz cijeloga svijeta kako bi dali svoj doprinos festivalu "Sarajevska zima", te predstavili svoju viziju spone umjetnosti i prirode.
Počasni gost ovogodišnjeg festivala "Sarajevska zima" je Češka Republika, tako da je već prvo veče u Narodnom pozorištu Sarajevo gostovala grupa čeških umjetnika koji su održali koncert sa Sarajevskom filharmonijom.
"Devet zmajevih glava"
Posebno zanimljiv performans na ceremoniji otvorenja festivala "Sarajevska zima" na platou ispred Narodnog pozorišta Sarajevo imala je korejska grupa umjetnika "Hal".
Oni su izveli ples šamana, a njihov performans nazvan je "Devet zmajevih glava". To je bio poseban vizuelni ugođaj za publiku ispred pozorišta.
Na korejskom jeziku riječ "Hal" ima značenje "nebo i velik". Plesna grupa "Hal" nastoji izliječiti tijelo i um, kontrolirajući ih kroz ples.
Oko 26.000 učesnika
Ibrahim Spahić podsjeća da je više od 26.000 umjetnika proteklih godina pohodilo ovaj festival. Za 24 godine postojanja festival je postao neodvojiv dio života grada i njegovih stanovnika. U toku 1.169 dana "Sarajevske zime" izvedeno je više od 3.080 različitih predstava i izložbi s više od 2.973.500 posjetilaca.
Festival "Sarajevska zima" održava se bez prestanka tokom svih proteklih godina i postao je simbol slobode, stvaralaštva i upoznavanja s različitim kulturama i civilizacijama svijeta.