Pozornica

Vajarstvo na margini društva

Nevena Vržina

BANJALUKA - Vajarstvo je umjetnost kojoj se kod nas poklanja malo pažnje, a kako široki auditorijum nije upoznat s njegovim vrijednostima, ono je ostalo na margini društva.

Na Akademiji umjetnosti u Banjaluci ne postoji vajarski smjer, dok je u RS malo umjetnika koji imaju diplomu vajara.

Vajarstvo je oblik umjetnosti oblikovanja trodimenzionalnih oblika u materijalima kao što su kamen, mermer, drvo, metal, glina, staklo, plastika... Vajarstvo, kao slikarstvo i arhitekturu, ubrajamo u likovnu, ali i u plastičnu ili prostornu umjetnost jer vajari umetnički oblikuju prostor.

"Nedostatak ovog smjera na Akademiji svakako je problem za umjetničku scenu u RS. U svijetu na svim akademijama postoje tri smjera - likovni, grafički i vajarski, ali kod nas to nije slučaj. Naši studenti mogu samo jednom u semestru da se sretnu sa odlikama vajarstva, kada u goste dolaze profesori iz Srbije koji drže predavanje", kaže akademski vajar Dušan Pašić.

Dodaje da je i inače u svijetu vajarstvo manje zastupljeno od slikarstva, te da je postotak slikara znatno veći u odnosu na vajare.

"U Banjaluci se ovim pozivom uspješno bavio Slobodan Dragaš, koji je uspijevao da organizuje radionice i zainteresuje mlade za ovu umjetnost", rekao je Pašić.

Smatra da nema mnogo mladih zainteresovanih za vajarstvo, a kao razloge navodi cijenu materijala, koji je veoma skup, kao i to da je fizički mnogo zahtjevnije.

"Vajarstvo je specifičnije od slikarstva. Svaka tehnika zahtijeva svoj prostor i alat. Meni je zadovoljstvo raditi i napolju, ali je problem kada su zimski mjeseci", naveo je Pašić.

Akademski slikar Mihailo Rakita, koji je i organizator Međunarodne vajarske kolonije "Krupa", koja se već 69 godina održava u Banjaluci, smatra da je nepostojanje vajarskog smjera veliki nedostatak.

"U RS imamo dvije akademije, a ni na jednoj nemamo odsjek za vajarstvo. Te dvije akademije egzistiraju na neki svoj način, ali je nedostatak ovog smjera osjetan. Šteta je što ne postoji ovaj odsjek, ali smatram da bi uslovi za njegovo osnivanje prije bili ostvareni u Trebinju nego u Banjaluci", pojasnio je Rakita.

On je dodao da je Trebinje bogato kamenom i krečnjakom, što pogoduje vajarstvu, dok bi Banjaluka mogla da se razvije kao centar slikarstva ili grafike.

"Naši vajari su završavali ovaj smjer u Sarajevu ili Zagrebu prije 1993. godine, ali je većina njih zbog rata napustila ove prostore i nakon toga se na ovom polju ništa ne dešava", istakao je Rakita.

Prema njegovim riječima, vajarstvo zahtjeva specifične uslove za rad, koje je teško obezbijediti. Neke skulpture, pojašnjava, zahtijevaju rad u zatvorenom, dok se druge rade na otvorenom prostoru.

"Vajarstvo je rudarski posao. Na slici možete pogriješiti, a potom bojom popraviti stvar, ali kod skulptura nema vraćanja. Takođe, i materijal je veoma skup; kubni metar kamena kreće se od 1.200 do 1.500 KM", dodaje Rakita.

Vajarska kolonija "Krupa", koja okuplja vajare iz gradova partnera Banjaluke, jedina je ove vrste na prostoru bivše Jugoslavije. Skulpture koje nastaju bivaju izložene u parku "Petar Kočić", Centru "Zaštiti me", ispred muzeja, čime oplemenjuju zelene površine.

Dekan banjalučke Akademije umjetnosti Jelena Karišik kaže da trenutno nemaju uslova za pokretanje vajarskog smjera, kao i da ne postoji velika zainteresovanost za ovu umjetnost.

"Vajarstvo zahtijeva velike prostore, livnice i poseban materijal, za šta trenutno ne postoje sredstva. Takođe, kod nas vajarstvo nije mnogo zastupljeno ni na tržištu rada", rekla je Karišikova.

Ona je istakla da bi ove godine trebalo da uvedu smjer grafičkog dizajna, za koji postoji mnogo veća zainteresovanost studenata, pa je iz tih razloga prioritet.

Radionica za djecu

Prema riječima akademskog vajara Dušana Pašića, u Muzeju RS bi uskoro trebalo da počne vajarska radionica.

"U saradnji s vajarem iz Doboja Dragom Handanovićem trebalo bi da počne s radom vajarska radionica koja će okupiti djecu s posebnim potrebama iz 'Trapista', kao i studente s banjalučke Akademije, koji imaju interesovanje za vajarstvo", rekao je Pašić.

Finansijska sredstva je obezbijedila Vlada Švedske, a polaznici će raditi skulpture u glini.

Najčitanije