BANJALUKA - Biblioteke u RS prošle godine nisu dobile ni marke za obnovu knjižnog fonda, dok su za ovu godinu bibliotekari dobili obećanje da će im Ministarstvo prosvjete i kulture RS uplatiti redovan iznos za otkup knjiga, odnosno 200.000 KM za sve institucije u ovom entitetu.
"Prošle godine nismo dobili sredstva od Ministarstva, pa smo bili prinuđeni da knjižni fond popunjavamo iz sopstvenih skromnih resursa", istakla je Ljiljana Petrović-Zečić, pomoćnik direktora Narodne i univerzitetske biblioteke RS (NUB RS).
Ona je dodala da gradsku jedinicu biblioteke potpomaže i grad Banjaluka, što je naročito u 2008. godini došlo do izražaja.
"Bilo je rečeno da gledamo, da pravimo spiskove, ali od uplata nije bilo ništa. Bazirali smo se na osnovno popunjavanje fonda koje čini obavezan primjerak knjige koji biblioteka dobija, a nešto smo izdvojili iz vlastitih sredstava. Sve u svemu, fond smo popunili isključivo zahvaljujući gradu Banjaluci", istakla je Petrović-Zečićeva.
Za obnovu godišnjeg knjižnog fonda za NUB RS se iz budžeta izdvaja 10.000 KM, za sedam matičnih po 5.000 KM i za 41 opštinsku biblioteku 3.000 KM, što sve skupa čini oko 200.000 KM.
Iako opštine, kažu bibliotekari iz drugih mjesta, nisu dužne da finansiraju matične i gradske biblioteke, u resornom ministarstvu tvrde drugačije.
"Ukupan iznos od 200.000 KM za otkup knjiga za biblioteke nije dovoljan, ali primjećujemo da opštinske biblioteke u najvećem broju slučajeva nisu podržane od svojih opština. Znamo da je opština ili lokalna zajednica dužna da brine o svojim građanima, pa i na način da obezbijedi dio knjižnog fonda", kaže Irena Soldat-Vujanović, pomoćnik ministra prosvjete i kulture RS.
Suočeni sa nedostatkom sredstava bibliotekari su se za obnovu knjižnog fonda snalazili na razne načine.
"Prošle godine smo knjige nabavljali uz pomoć sopstvenih sredstava preko izdavačkih kuća i na mini-sajmu u Trebinju, uglavnom na odgođeno plaćanje", kaže Danica Kuduz, direktorica Narodne biblioteke u Trebinju. Ona ističe da opština Trebinje nema obavezu da pomaže biblioteku i da to nikad nije ni učinila.
Narodna biblioteka "Ćirilo i Metodije" iz Prijedora većinu svojih potreba zadovoljava upravo novcem koji joj na godišnjem planu donira grad.
"Grad je izdvojio 15.000 KM za opremu biblioteke. Od te svote je 7.000 KM otišlo na knjige, a ostalo na obnovu opreme. Isto toliko ćemo dobiti i ove godine. S obzirom na ekonomsku krizu, nismo sigurni da će nam Ministarstvo ove godine novčano pomoći za nabavku knjiga", navela je Snežana Đikić, direktorica prijedorske biblioteke.
Prema riječima Drage Mićića, pomoćnika direktora Narodne biblioteke u Doboju, s obzirom na sredstva koje biblioteke dobijaju, ne može se govoriti o obnovi, već o godišnjem "osvježavanju" fonda.
"Umjesto pet ili šest primjeraka knjiga nekog poznatijeg pisca, uzimamo po jedan ili dva primjerka, pa čitaoci malo duže čekaju kada ih traže, ali se snalazimo", ističe Mićić.
Prema njegovim riječima, na razumijevanje nailaze i kod opštine.
"Pri organizovanju mini-sajmova zakup izlagačima se ne naplaćuje. Umjesto plaćanja zakupa, izlagači nam daruju knjige u vrijednosti između 2.000 do 3.000 KM" , kaže Mićić.
Kada je pisana riječ u pitanju situacija u RS je kritična, a povećanje sredstava koja se izdvajaju za obnovu knjižnog fonda na godišnjem nivou je, po mnogima, jedino rješenje.
"Neko bi trebalo da shvati da je nama osnovno sredstvo za rad knjiga, a da bismo mogli da obezbijedimo potrebnu količinu neophodna su veća sredstva. Kada bismo za gradsku jednicu dobijali 30.000 KM i po 10.000 KM za godišnju obnovu fonda ogranaka, bilo bi dovoljno, mada je to i dalje skromno u odnosu na zemlje iz okruženja", navodi Petrović-Zečićeva.
Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS kažu problem može biti riješen na tri načina, od kojih je povećanje sredstava u budžetu za kulturu samo jedna mogućnost.
"Više od 500.000 KM se potroši na plate onih koji rade u matičim bibliotekama, a da zapravo nemaju neku suštinsku ulogu za razvoj bibliotekarstva. Možda bi Društvo bilbiotekara RS, NUB RS i matične biblioteke morale pristupiti redefinisanom zakonu-pravilnicima i na taj način doprinijeti drugačijoj raspodjeli finansijskih sredstava, pa bi unutar postojećih sredstava bilo dovoljno za kupovinu knjiga", kaže Soldat-Vujanovićeva.
Ona ističe da bi i same opštine obavezno u svojim budžetima trebalo da planiraju sredstva za otkup knjiga, i da bi se sredstva od uslužne djelatnosti koja se naplaćuje u bibliotekama mogla preusmjeravati za otkup knjiga.
Donacije
Knjige nabavljamo putem javne nabavke koju Ministarstvo raspisuje, ali to prošle godine nismo mogli. Iz naših sredstava smo kupili nešto knjiga na Sajmu knjiga u Banjaluci. Ostale knjige uglavnom nabavljamo preko distributera, ističe Ljiljana Petrović-Zečić.
Ona kaže da u slučaju popunjavanja fonda čitaonica, neke knjige dobijaju putem donacija.