SARAJEVO - Zaštita nasljeđa u cjelini u BiH predstavlja strateški posao za državu jer je značenje nasljeđa za društvo daleko veće od njegovih materijalnih činjenica za kulturu, izjavila je Amra Hadžimuhamedović, predsjedavajuća Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH.
"Svaka priča o našem integriranju u Evropu podrazumijeva očuvanje jedinstva u različitostima, što je evropska sintagma", kazala je ona na predstavljanju regionalnog projekta "Integrisana rehabilitacija nasljeđa - Procjena stanja arhitektonskog i arheološkog nasljeđa".
Ovaj program u saradnji sa Evropskom komisijom izradilo je Vijeće Evrope, dok je primjena projekta počela 2003. godine, obuhvativši devet zemalja jugoistočne Evrope. Cilj projekta je približavanje zaštite i konzervacije nasljeđa u zemljama jugoistočne Evrope normama i standardima koji se primjenjuju u zemljama EU.
Jučerašnja prezentacija organizirana je za načelnike dvadesetak općina u BiH te predstavnike Ureda Vijeća Evrope i Delegacije Evropske komisije u BIH.
Učesnicima su prezentirani projekti Vijećnice u Sarajevu, Helenistički grad Daorson u Ošanićima kod Stoca, te Aladža džamija u Foči. Kako je rečeno na prezentaciji, za ove projekte bi trebalo da bude osigurano oko 21,5 miliona eura.
Proteklih šest godina u listu za prioritetno djelovanje uvršteno je 186 objekata na području jugoistočne Evrope, od kojih je 20 u BiH.
"Do sada je realizovano preko 60 miliona eura za projekte koji su u toku, a u BiH se od 20 objekata sa preliminarne liste za interveniranje radovi odvijaju na 19 objekata. Tri objekta poptuno su spasena, a prijetilo im je potpuno nestajanje. To su Pravoslavna crkva u Vozući, Vijećnica u Brčkom i Konak u Tešnju", rekla je Hadžimuhamedovićeva.
Dodala je da su za potpunu rekonstrukciju Vijećnice u Sarajevu osigurana sredstva iz IPA fondova.
"Finansijska sredstva više nisu problem za Vijećnicu i nadam se da će administrativni problemi biti riješeni i da će ta prepreka biti otklonjena kako bismo mogli preuzeti fondove koje je Evropska komisija osigurala za Vijećnicu", rekla je Hadžimuhamedovićeva.
Veliki broj spomenika u BiH propada i zbog neadekvatne, nestručne restauracije, tako da u BiH postoje kulturno-historijski spomenici koji zbog nestručnog rukovanja prilikom obnove moraju biti u potpunosti srušeni.
Hadžimuhamedovićeva je podvukla da je za zaštitu nasljeđa presudna vladavina zakona, koja podrazumijeva jasan pravni okvir i određenje nadležnosti državnih institucija, ali i odgovornost svakog građanina BiH.
"Dovoljno je da pokušate istražiti koliko je do danas krivičnih prijava koje je nadležnim sudovima podnijela Komisija riješeno, pa ćete shvatiti da ovdje ne funkcioniše vladavina prava", rekla je Hadžimuhamedovićeva.
Krivična prijava opštini Stari grad zbog "At Mejdana"
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH podnijet će krivičnu prijavu protiv općine Stari grad zbog toga što je odlučila da bez odobrenja gradi Bakr-babinu džamiju u parku "At Mejdan".
"Uradili smo sve što smo mogli da gradnja Bakr-babine džamije u "At Mejdanu" bude obustavljena, jer džamija ne može biti građena bez uređenja arheološkog parka", rekla je Amra Hadžimuhamedović.
Za Mostar i Blagaj godišnje 250.000 evra
Murat Ćorić, zamjenik predsjedavajućeg Gradske uprave Mostara, kazao je da su fokusirani na Blagaj kako bi ga priključili staroj jezgri Mostara, koji je pod zaštitom UNESCO-a.
"Drugi naš projekat je spasavanje Stjepan grada iznad Blagaja. U tome nam veliku podršku daje Federalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa. Ostalo je dosta toga još za uraditi, moramo postaviti nove krovove koji treba da budu bijeli, zatim terase u staroj jezgri Mostara, te očistiti rijeku Neretvu. Svake godine za zaštitu stare jezgre Mostara i Blagaja bude izdvojeno oko 250.000 eura", rekao je Ćorić.