SARAJEVO - Svečano zatvaranje 26. međunarodnog festivala Sarajevo ''Sarajevska zima'' juče je ozvaničeno prigodnim programom u sarajevskom Domu mladih.
Tokom ovogodišnje "Sarajevske zime" poklonicima kulture i festivalskoj publici predstavilo se više od 1.500 umjetnika iz 49 zemalja, te realizirano 129 različitih programa.
Direktor festivala Ibrahim Spahić izrazio je zadovoljstvo što su kulturni sadržaji obuhvaćeni repertoarom naišli na dobar prijem kod publike, te posvjedočili da kultura može i treba biti alternativa i odgovor na pitanje "Šta sad", koje je ujedno bilo i moto ovogodišnjeg festivalskog izdanja.
Spahić je najavio da će se grad Sarajevo kandidovati za evropsku kulturnu prijestonicu 2014. godine, a radi se o inicijativi pod nazivom "Sarajevo - kulturni centar Evrope i svijeta 2014".
Podsjetio je i na inicijativu za izgradnju koncert-hola na lokalitetu Marindvora na površini od oko 8.000 metara kvadratnih, s dvije reprezentativne dvorane od 1.500, odnosno 500 sjedišta, te "muzičkim vrtom", čime će se stvoriti uslovi za realizaciju vrhunskih muzičkih događaja.
Svečanost u povodu zatvaranja "Sarajevske zime" bila je prilika i za dodjelu priznanja.
Ceremonija zatvaranja, međutim, nije i posljednji događaj odogodišnjeg festivala.
Juče su, u večernjim časovima u Bošnjačkom institutu, trebali da se predstave "Cinco Siglos", umjetnici iz Španije, koncertom sefardske muzike. Od svog osnivanja 1990. "Cinco Siglos" je posvećen proučavanju i promociji rane muzike. Tome doprinose snimajući muzičke materijale i održavajući koncerte. Koncertne aktivnosti su odvele grupu širom Evrope, gdje su predstavili repertoar od više od stotinu djela na najprestižnijim festivalima. "Cinco Siglos" izvode muziku Sefarda iz Maroka.
Posljednje večeri festivalskoj publici trebalo je da se predstave i umjetnici Mestnog gledališča ljubljanskog, koji su, prema programu, u Narodnom pozorištu trebali izvesti mjuzikl ''Buđenje proljeća'', u režiji Sebastijana Horvata. Tema mjuzikla je Njemačka krajem 19. stoljeća, te jaz između tinejdžera koji postaju odrasli ljudi, otkrivajući erotiku i seksualnost, i njihovih roditelja koji nisu u stanju nositi se s tim na otvoren i odgovoran način.
Ova poznata "tragedija djetinjstva", u kojoj Frank Vedekind kritikuje licemjerno građansko društvo na prelazu stoljeća (1891. godine), bila je temelj za veliki muzički hit koji je Broadway i West End oborio s nogu. Na Vedekindov originalni tekst je dodana izvrsna muzika Stivena Satera i Dankana Šeika, koju odlikuju izražajni tekstovi i sugestivan rok zvuk.
Za juče je predviđen i ulični performans "Letenje" na kojem su u 19.30 u Ferhadiji trebali nastupiti umjetnici iz San Marina.
Istovremeno, u galeriji "Novi hram" upriličena je izložba "Prostor" u povodu 100. godišnjice rođenja Voje Dimitrijevića, jednog od istaknutijih bosanskohercegovačkih slikara 20. stoljeća.
Dimitrijevićev umjetnički opus razvijao se u rasponu od socijalno angažovanog slikarstva, preko geometrijske apstrakcije sve do konceptualnih slikarskih praksi. Zbog svog obuhvatnog, stilski nehomogenog opusa, Dimitrijević je bio izložen brojnim raspravama struke i politike. Ranim napuštanjem ideoloških motiva i priključenjem avangardnim stremljenjima dobio je i epitet "izdajnika revolucije".