BANJALUKA – Izložba umjetnika Vladimira Kneževića "Kota kao uvertira u skulpturu", koja objedinjuje skulpture i radioničke crteže, biće otvorena u četvrtak, 5. novembra, u Malom izložbenom salonu Banskog dvora.
Kako je saopšteno iz Banskog dvora, postavka donosi spoj skulptura i radioničkih crteža, te pruža uvid u višedecenijski stvaralački proces ovog autora.
Izložba, dodaju iz Banskog dvora, prati put od početne ideje i konstruktivnog promišljanja do konačnog oblikovanja skulpture, a u njenom središtu je istraživanje likovnih mogućnosti industrijskih materijala koji su izgubili svoju prvobitnu funkciju, ali su kroz umjetnički postupak dobili novi oblik i značenje.
Istoričarka umjetnosti Dajana Bilbija, autorka teksta za katalog izložbe, Kneževićev stvaralački senzibilitet povezuje sa stihovima japanskog pjesnika Macua Bašoa: "Na goloj grani sjedi usamljeni gavran – jesenje veče".
Bašoov prizor jesenje tišine i skrivene ljepote svakodnevnog, kako se navodi u tekstu, uspostavlja vezu sa umjetnikovom sposobnošću da u predmetima izvan njihove prvobitne namjene prepozna nove forme i značenja.
Govoreći o osobenosti njegovog izraza, Bilbija ukazuje na sposobnost da u svakodnevnim predmetima otkrije skriveni likovni potencijal, podsjećajući i na riječi istoričara umjetnosti Koste Bogdanovića: "masovno svi gledaju, a samo jedan određeno vidi".
Upravo takav odnos prema svijetu i materijalu obilježava Kneževićev rad, u kojem industrijski elementi dobijaju novu estetsku i simboličku dimenziju. Radionički crteži, predstavljeni uz skulpture, otkrivaju konstruktivnu logiku i način umjetnikovog razmišljanja, dopunjujući uvid u njegov dugogodišnji skulptorski rad.
U zaključku kataloškog teksta Bilbija ističe da crteži i skulpture, postavljeni u zajednički izložbeni kontekst, otkrivaju "neobičnu sintezu konstruktivne discipline i osjetljivosti za likovni i simbolički potencijal industrijskog materijala", koja Kneževićev opus već decenijama čini prepoznatljivim na savremenoj likovnoj sceni.
Vladimir Knežević rođen je 1948. godine u Ljubiji, a njegov umjetnički izraz u velikoj mjeri oblikovalo je dugogodišnje profesionalno iskustvo u rudarskoj i industrijskoj proizvodnji. Nakon rada u industriji, posvetio se istraživanju likovnih mogućnosti mašinskog i industrijskog otpada, od kojeg zavarivanjem i kombinovanjem različitih elemenata stvara prepoznatljive skulptorske forme.
Tokom višedecenijskog stvaralaštva priredio je brojne samostalne izložbe i učestvovao na više od 60 kolektivnih izložbi. Pet njegovih skulptura izrađenih u kamenu i čeliku postavljeno je u javnom prostoru Prijedora i Ljubije.
Izložba "Kota kao uvertira u skulpturu" publici će omogućiti da kroz skulpture i crteže upozna stvaralački proces umjetnika koji u naizgled odbačenim industrijskim predmetima prepoznaje potencijal za novi umjetnički život.