BANJALUKA - Izložba radova diplomiranog grafičara Miloša Vučena pod nazivom "Crno crni" biće otvorena 13. decembra u Malom izložbenom salonu Banskog dvora sa početkom u 19 časova.
Riječ je o izložbi koja je nastala na master studijama koje mladi umjetnik pohađa Akademiji umjetnosti u Banjaluci iz oblasti grafike i crteža u klasi profesora Milana Кrajinovića.
"Elementi umjetnikovog likovnog izraza su dijelovi, kadrovi ljudskog tijela. Raspoređeni su u format na jednostavan ili složen način, imajući tako različite funkcije. Miloš Vučen operiše sa dvije prirode prostora složenog crteža. Jedan je obuhvatan, jedinstven, a drugi izdijeljen, sazdan od više samostalnih prostora", zapisao je profesor Milan Krajnović o izložbi.
On je dodao da su ljudske forme smještene u te i takve prostore obrađene svjetlošću i sjenkom naglašavajući njihov skulpturalni karakter.
"Agresivna priroda metalnog pera ili grafičke igle, njihova tvrdoća i šiljatost u nekim cjelinama korespondira sa izgledom glavne teme gdje pronalazi svoju punu afirmaciju. To je ostvareno u organski jedinstvenim, ali uznemirujućim i neodređenim prostorima ispunjenim (očigledno) ženskim rukama naglašenih zglobova i šiljatih noktiju. Sam tretman iako rađen u duhu kjaroskura uspjeva održati vidljivom crtačku oštrinu medija", dodao je Кrajnović.
Vučen je autor četiri samostalne izložbe, više puta učestvovao u nizu kolektivnih izložbi u zemlji, regionu i inostranstvu. Godine 2021. osvaja drugo mjesto na Internacionalnom Svjetskom bijenalu grafike u Jermeniji, pohvaljivan od strane Ambasade Islamske Republike Iran i republike Jermenije, pohvale Ruskog naučno kulturnog centra za osvojeno drugo mjesto.
"Umnožavanje je bitan pojam za sagledavanje opusa Miloša Vučena. Kao što znamo, reproduktibilnost leži u samoj srži umjetničke grafike. Nakon što je matrica završena, ponavljanje iskustva štampanja podstiče uvjerenje autora da su sve odluke koje su donesene ispravne, a ritualna forma procesa sakralizuje svaki pojedini otisak, čineći tako status umjetnika gotovo svešteničkim", pojašnjeno je u kustoskom tekstu.
Dalje je navedeno da prisan odnos sa pojmom vrijeme autor pokazuje kroz likovnu obradu sižea.
"On bira crtež tušem i perom, odnosno bakropis kao njegov pandan, tehnike koje za ove likovne zahtjeve traže istrajnost i posvećenosti. Sporo iscrtavanje šrafurom traži veliku koncentraciju, prisutnost u trenutku, kako ne bi došlo do grešaka u realizaciji. Linija je u ovakvom načinu rada tek posrednik u izgradnji valera, dakle nije samostalna, već rasterizovana. Kad radove posmatramo hronološki, primjetna je tendencija ka sve izrazitijoj rafiniranosti samog rastera, pa gotovo i njegovoj negaciji", zaključio je Krajnović.